ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić otvorio je danas mogućnost daljnjeg povećanja PDV-a i smanjenja plaća ako Europska komisija ne uvaži mjere Vlade za uravnoteženje javnih financija i smanjenje deficita.

Odgovor EK Linić očekuje u siječnju, a tada bi do travnja Vlada morala predložiti daljnju prilagodbu.

Ne treba se puno opterećivati metodologijama, ali dugovi jesu veći. Podaci Eurostata pokazuju da je najveći rast deficita i javnog duga bio u razdoblju od 2009 do 2011. kad je stvoreno preko 63 milijarde kuna deficita.

- Mi ne podmećemo staroj vladi. To su podaci Eurostata, ali zato plaćamo te dugove. Kad je riječ o 2014. za koju bi vlada trebala pripremiti mjere koje će deficit vratiti na 5 posto BDP-a, problem je što je izostao gospodarski rast, a treba pronaći i 4,5 milijarde kuna koliko nas košta ulazak u EU. Javnost mora shvatiti što se događa. Svi bi reforme, ali ne u njihovom području, kazao je Linić.

U razdoblju od 2009. do 2011. javni dug narastao je za 50 milijardi kuna.

- Ova Vlada usporila je njegov rast. U 2012. proveli smo fiskalnu konsolidaciju i smanjili deficit na 5% BDP-a. Zaustavili smo negativne trendove, kazao je Linić dodajući kako je deficit rastao s 5,3% na 7,5% BDP-a od 2009.-2011. jer nije bilo strukturnih reformi.

Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili su proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države iskazane u Izvješću o prekomjernome proračunskome manjku (deficitu) i razinu duga opće države za razdoblje 2009. - 2012. godine. Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i dugu opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.