ZAGREB - Raspravu oko prisilne naplate čak i najmanjih poreznih dugovanja, ministar financija Slavko Linić nazvao je najglupljom koju je ikad čuo. U intervjuu Media servisu pojasnio je krvnu sliku hrvatskih financija i najavio nova rezanja i zaduživanja kako bismo održali glavu iznad vode.
"To je najveća glupost i najgluplja rasprava koju slušam u zadnjih nekoliko dana", tako je ministar Slavko Linić u razgovoru za Media servis komentirao najnoviju akciju porezne uprave i kritike koje su se javile. "Dali smo im tri reprograma, niz mogućnosti dogovora, otpis ako plate odjednom, predstečajne nagodbe i sada je gotovo", poručio je Linić naljutivši se na prijedlog Obrtničke komore da limit za ovrhu bude dug od 30 tisuća, ne 3 tisuće kuna.

"Ma ljudi, mislim stvarno... Je l' shvaćate kakve mi polemike vodimo? Da se ne mora platiti 30 tisuća kuna poreza? Tko je lud u ovoj državi? Ja zaista imam posla sa sve više luđaka. To nisu normalni razgovori. Mogli su ugovoriti otplatu kredita, ali reći da ne naplatimo 30 tisuća kuna? Ja zbilja ne mogu k sebi doći, ne mogu k sebi doći", ponavljao je Linić podsjetivši da je i obrtnicima bila ponuđena predstečajna nagodba, baš kao i velikim poduzećima i odbacivši kritike da 'velikima' oprašta milijune, a 'male' ostavlja bez posla.

"Da, njima opraštamo ogromne dugove, a ovima opraštamo znatno manje, po iznosima za poreznu upravu. Ali za njih? To su ogromni dugovi. Svi su u istom košu, svi su s istim pravima u Hrvatskoj", zaključio je Linić raspravu.

Ekonomska logika Slavka Linića vrlo je jasna - mora se rezati jer nema prihoda, između ostalog uskoro i poticaje na stambenu štednju.

"Stambene štedionice nemaju svrhu, ne grade se stanovi, oni koji štede podižu štednju i kamatu, dobivaju poticaje od države, a ne grade stanove, ne kupuju stanove i nema efekta. Imamo mi i posebne porezne olakšice za područja od posebnog državnog interesa", nabraja Linić.

"Čujte, Dubrovnik je unutra, Konavle su unutra. Znači, gradovi i općine koji ogromne novce zarađuju, njihovi građani imaju poticaje. To je staro, zastarjelo, život je to promijenio i mi to sada mijenjamo. Novac spaljivati nećemo zato što netko prijeti i netko tko će osjeća pogođenim, ne prihvaća promjenu sustava", najavljuje Linić.

Stambenim štedionicama poručuje:

"Vrlo jednostavno, neka počnu graditi stanove, štednju pretvarati u novi stambeni prostor, neka nađu modele - možda se predomislimo. Ali do tada, financirati štednju da bi netko imao veću kamatu na štednju to nek' zaborave!"

I dok se na prihodovnoj strani čeka zamah investicija, prve novosti oko prodaje Croatia osiguranja i HPB-a čut će se za desetak dana, kada će Vlada objaviti koji su subjekti prošli u 'drugi krug'. No, sav taj novac neće ni izbliza biti dovoljan da se proračun regenerira.

Linić je demantirao da u listopadu putuje u SAD po novo zaduženje.

"Idem na godišnju skupštinu Svjetske banke i MMF-a, a zaduženje neću tražiti prije studenoga", kaže Linić i procjenjuje da će kamata biti veća od 6 posto.

Dugove moramo pokriti i to je sva filozofija, ponavlja ministar financija koji eksploziju deficita ovako objašnjava.

"Eksplozija je uvijek posljedica podmetnute tempirane naprave. Kada promatramo hrvatsko gospodarstvo, to je peta godina bez rasta, a istovremeno imamo dva velika troška na koja nismo mogli utjecati: ulazak u Europsku uniju 4,7 milijardi i 2, 5 milijarde kamata jer neprekidno rastu krediti", tako Linić analizira situaciju u kojoj smo se našli.

Smatra da su zakazale državne investicije jer projekti nisu bili pripremljeni pa sad gubimo vrijeme na papire. "Fiskalne smjernice, po kojima će rasti međustopa PDV-a, ne znače nužno poskupljenja", naljutio se Linić.

"Uvijek se kod nas krivo tumači pa svi govore da će rasti cijene. Laž. Ne mora biti veća cijena. Svi oni koji su radili na međustopu, mogu smanjiti svoje dohotke, platiti veću obvezu i ne dirati cijene. I neće biti, budite uvjereni, neće biti dizanja cijena. Zaboravljamo da dolazi konkurentna ponuda izvana" uvjerava Linić i obećava da plaće i mirovine neće dirati, iako je perspektiva još uvijek ovakva:

"Nema božićnica, nema regresa, nema rasta plaća, redefinirat ćemo izdatke za prijevoz", sve u cilju štednje i krpanja proračunske rupe, u koju će uskoro, prema proceduri nadzora prekomjernog deficita zaviriti i Europska komisija.