Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, od kada se prate ti podaci.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2017. ponovni pad salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 3,389 milijardi kuna na 2,29 milijardi, navodi se u izvješću DZS-a.

Pritom je najveći utjecaj na ostvarenje suficita u odnosu na prethodne godine imalo znatno poboljšanje rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća, kao i povećanje poreznih prihoda, navodi se.

Ističe se i da su lani prikupljeni porezi na proizvodnju i uvoz u iznosu od 71,6 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego godinu dana prije.

Zabilježen je, navodi se u izvješću, pad investicija koje su u prošloj godini iznosile 9,8 milijardi kuna, što je 13,1 posto manje nego u 2016.

Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 9,76 milijardi kuna, što je 9,7 posto manje nego godinu dana prije.

U izvješću se navodi i da je lani zabilježen daljnji rast primarnog suficita opće države, odnosno ostvaren je višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, pa je iznosio 12,5 milijardi kuna ili 3,7 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u najmanji od 2012.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.