Početak turističke sezone, ali i cijeli niz povoljnijih makroekonomskih pokazatelja učinili su kunu najsnažnijom prema euru u gotovo tri godine. Tijekom prošloga tjedna srednji tečaj domaće valute spustio se na 7,50 kuna što je nezabilježeno od ljeta 2013. godine.

Proteklo razdoblje okarakterizirali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu, a pod utjecajem početka turističke sezone te pozicioniranja dijela investitora pred očekivano jačanje tečaja kune u ljetnim mjesecima, kaže Alen Kovač,  direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke. "Dodatno su rekordan suficit tekućeg računa platne bilance, sporija dinamika rezerviranja banaka, ali i nešto manje naglašeni fiskalni rizici imali također pozitivan utjecaj", dodaje Kovač. Njegova kolegica iz Raiffeisen banke, Zrinka Živković Matijević uzroke jačanja također vidi u snažnijoj potražnji za kunama uslijed ranijeg početka turističke predsezone.  

"Oporavak gospodarske aktivnosti uobičajeno je popraćen jačanjem domaće valute čemu vjerojatno pridonosi i priljev kapitala iz inozemnih izvora. Kuna je podršku zasigurno pronašla i u nešto povoljnijim fiskalnim izgledima", dodaje Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja RBA. Međutim, tečajni grafikon pokazuje kako trend jačanja kune traje od početka godine. U tom je razdoblju kuna ojačala 1,7 posto. Analitičar Admiral Marketsa Josip Kokanović ističe kako početak turističke sezone vjerojatno nije jedini razlog neuobičajeno velikog pomaka tečaja u kratkom roku. "Moguće je da je u posljednjih nekoliko tjedana došlo do smanjivanja uvoza ili povećanja izvoza što je moglo uzrokovati manju potražnju za eurom ili veću potražnju za kunom, no točne podatke o trgovinskoj bilanci ćemo vidjeti tek kada budu objavljeni za sadašnje razdoblje", smatra Kokanović.

Branitelj tečaja kune prema euru je središnja banka, pa analitičari ističu kako je izgledna intervencija Hrvatske narodne banke (HNB) ako se u narednim tjednima nastavi trend jačanja kune. "S obzirom na dosljednost HNB-a u očuvanju stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro, u slučaju snažnijih i naglih pritisaka na jačanje kune ne isključujemo deviznu intervenciju središnje banke", kaže Zrinka Živković Matijević.

Na pitanje kako vidi kretanje tečaja do kraja godine, analitičarka RBA ističe kako bi sa završetkom ljeta kuna trebala bilježiti uobičajeno blago slabljenje pri čemu u RBA uzlaznu tendenciju očekuju do kraja godine. "Ipak, prosječni tečaj kune u odnosu na euro na razini cijele godine trebao biti niži u usporedbi s 2015. godinom", poručuje Živković Matijević. Alen Kovač dodaje kako prema turističkoj sezoni i dalje vidi trend blagog jačanja domaće valute prema intervalu 7,45 do 7,50 kuna dok bi kraj godine trebao donijeti uobičajeni blagi trend slabljenja. "Ukupno gledajući, očekujemo razmjerno stabilna tečajna kretanja u ostatku godine", zaključuje Kovač.