Gotovo polovica čelnika odjela za sigurnost u vodećim svjetskim tvrtkama očekuje znatno veće proračune u idućoj godini zbog ekonomskih i društvenih nemira koji potiču krađu, prijevare i curenje osjetljivih informacija, pokazalo je istraživanje.

Anketa među 1775 direktora odjela za sigurnost u 30 zemalja pokazala je da su njihove tvrtke lani izgubile više od bilijun dolara prihoda zbog incidenata koji nisu povezani s kibernetičkom sigurnošću, objavila je tvrtka za sigurnost i zapošljavanje Allied Universal.

Time su šteta gotovo izjednačila sa onom od sofisticiranijih kibernetičkih napada.

U krađi skupih proizvoda i intelektualnog vlasništva sudjeluju i sami zaposlenici i vanjski akteri, a šteta je posebno velika u Sjevernoj Americi.

Allied Universal anketirao je čelnike odjela za sigurnost koji su lani imali na raspolaganju ukupno 660 milijardi dolara ili 3,3 posto globalnog prihoda tvrtki.

Gotovo polovina ispitanika, njih 46 posto, procjenjuje da će njihov proračun za sigurnost "značajno porasti" u idućoj godini, što bi značilo još veće troškove za kompanije opterećene visokim troškovima energije.

Dok je motiv prijevara, krivotvorenja proizvoda i krađe intelektualnog vlasništva financijska korist, otkrivanje osjetljivih informacija uglavnom je motivirano razlozima društvene prirode, objašnjava za Reuters glavni izvršni direktor Allieda Steve Jones.

"Može se (ciljati - op. ur.) odjek na razini društva, motivacija može biti društvena ili politička, kada akteri s lošim namjerama žele nanijeti štetu tvrtki ili utjecati na nju društveno i politički", objašnjava Jones.

Sigurnost mogu narušiti društveni i nemiri koje su potaknuli visoka inflacija i pogoršani životni standard, te klimatske promjene, utvrdili su u Alliedu.

U Sjevernoj Americi 41 posto ispitanika suočilo se sa slučajevima kršenja autorskih prava u kojima su sudjelovali sami zaposlenici ili podizvođači. Njih 32 posto bavilo se slučajevima krađe fizičke imovine u kojima su sudjelovali vanjski akteri.

Primjeri štete uključivali su krađu luksuzne robe u tehnološkom i maloprodajnom sektoru i krivotvorenje proizvoda u farmaceutskom sektoru. Na udaru su i podatkovni centri, kroz poremećaje u opskrbi energijom ili narušavanje sigurnosti povezano s kibernetičkim napadom.

Na pitanje o budućoj potrošnji, 42 posto ispitanika reklo je da namjerava uložiti u umjetnu inteligenciju i nadzor baziran na umjetnoj inteligenciji kako bi se brže uočile prijetnje.