Cijena litre eurosupera 95 u Hrvatskoj, pri cijeni sirove Brent nafte na londonskom tržištu od 45,23 dolara po barelu, u ožujku 2009. iznosila je 6,72 kune, dok ovih dana cijena litre toga goriva vrijedi 8,57 kuna. Dakle, riječ je o razlici od oko jedne kune po litri, unatoč istoj cijeni barela nafte na svjetskom tržištu.

Kada se, pak, uzme u obzir cijena naftnih derivata u studenome 2010., kada je cijena eurosupera 95 bila na istim razinama kao i sada, ali je cijena barela Brent nafte iznosila 93 dolara (dakle, bila je veća za oko 40 dolara), u Ministarstvu financija su nam protekloga tjedna - prije novoga pojeftinjenja cijena naftnih derivata - iznijeli sljedeće podatke:

"Cijena eurosupera 16. studenoga 2010. godine iznosila je 8,72 kune po litri. Danas cijena eurosupera na Ininim benzinskim stanicama iznosi 8,57 kuna. U studenome 2010. ukupne trošarine iznosile su 3,1 kunu po litri eurosupera. Ovaj iznos uključuje trošarinu od 1,75 kuna po litri, naknadu za ceste i autoceste od 1,2 kune po litri i naknadu za HANDA-u od 0,15 kuna po litri goriva. Danas trošarina na eurosuper iznosi 3,66 kuna po litri. Zbog usklađivanja s direktivama EU-a, sve naknade koje su ubirane po litri goriva objedinjene su u jednu naknadu.

Naplaćeni PDV ovisi o formiranoj cijeni (uključuje baznu cijenu + maržu + trošarine). Dana 16. studenoga 2010. godine naplaćeni PDV po litri eurosupera iznosio je 1,6 kuna po litri, dok danas naplaćeni PDV iznosi 1,7 kuna po litri goriva (zbog povećane stope PDV-a)."

Dakle, u tom razdoblju zabilježili smo rast fiksnih trošarina u iznosu od 56 lipa i povećanje PDV-a s 23 na 25 posto, ali je u tom razdoblju i tečaj dolara u odnosu na kunu narastao s 5,4 na 6,4 kune za jedan dolar, što je također utjecalo na cijene domaćih derivata.

U maržama je vic

Na pitanje o maržama maloprodajnih lanaca naftnih derivata, neki naftni analitičari koje smo kontaktirali, a koji su željeli ostati anonimni, tvrde kako su maloprodajni lanci naftnih derivata u Hrvatskoj povećali svoje marže s oko 60 do 70 lipa po litri na oko jednu kunu po litri (dakle, za oko 30 lipa po litri). Riječ je o tome, tvrde analitičari, da na maloprodajne cijene utječe i dinamika odnosa između cijene sirove nafte i naftnih derivata, te da je u toj dinamici došlo do promjena koje povoljno utječu na cijenu goriva, a da tu "razliku" sebi spremaju u džep maloprodajni lanci - od Ine do Croduxa.

U tim tvrtkama apsolutno niječu da su se njihove marže povećale, a to je vrlo teško i dokazati, ali je vjerojatno baš zbog toga Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, nedavno javno upozorio naše maloprodajne lance, pa su ubrzo i cijene goriva bile drastičnije pale.

Tin Bašić, autor portala "cijenegoriva@info", također tvrdi kako mnogi naftni stručnjaci ističu da bi cijena goriva trebala još padati.

- Okvirnim i jednostavnim izračunom došli smo do podatka da bi litra eurosupera 95 pri cijeni barela nafte od oko 45 dolara po barelu mogla padati ispod razine od osam kuna. Naime, cijena nafte na svjetskim tržištima od srpnja je pala oko 49 posto. Konačna cijena goriva u Hrvatskoj, istina, ne može toliko pasti, jer bi to značilo da bi litra benzina morala biti niža od šest kuna, što je nemoguće - tvrdi Bašić.

Do "gole" cijene, prema Bašićevu objašnjenju, dođe se kada se od konačne cijene litre benzina oduzmu PDV i trošarine koje su fiksne. Ta "gola cijena" početkom srpnja iznosila je 5,25 kuna (od cijene od 11,14 oduzme se PDV i dobije se oko 8,91 kuna, pa se od toga oduzme i 3,66 kuna trošarina).

- Uglavnom, kada bi cijena litre eurosupera 95 stajala osam kuna, "gola cijena" iznosila bi 2,74 kune. I taj dio je oko 48 posto manji od "gole cijene" iz srpnja. A konačna cijena od osam kuna je 28 posto manja od one iz srpnja - kazao nam je Tin Bašić.

Pola ode na namete

Inače, u cijeni litre eurosupera 95 državni nameti, koji uključuju fiksne trošarine od 3,66 kuna i PDV od 25 posto, čine oko 52 posto ukupne cijene, dok cijena nafte čini 35 posto, a prihodi privatnih tvrtki, koji uključuju i maržu, oko 13 posto.

Boris Lalovac, ministar financija, ustvrdio je kako Vlada ne namjerava podizati trošarine kako bi kompenzirala pad prihoda od PDV-a na gorivo (jer je iznos trošarina fiksan), uz napomenu kako će se taj novac koji će građani i poduzeća uštedjeti na cijeni goriva opet nekako "zavrtjeti" u potrošnji, što će državi opet donijeti neke prihode.

Nitko sa sigurnošću ne može kazati što će biti s cijenom sirove nafte jer je riječ o žestokoj tržišnoj utakmici između vodećih zemalja OPEC-a kontra proizvođača nafte iz škriljevca, kao i o osjetljivim geopolitičkim igrama, no vrijedi napomenuti kako su čelni ljudi Saudijske Arabije nedavno zaprijetili kako su spremni ići i do cijene nafte od 20 dolara po barelu. Prema svemu, čekaju nas nova pojeftinjenja.