Kad je prije više od godinu i pol dana u Varšavi sada već bivši kineski premijer Wen Jiabao zajedno s vođama zemalja srednje i istočne Europe dogovorio mehanizam suradnje između Kine i 16 europskih zemalja, u Hrvatskoj se još više počelo govoriti o investicijama iz najmnogoljudnije zemlje svijeta.

Prema službenom priopćenju gospodarskog summita Kine te zemalja srednje i istočne Europe, Kina je ponovila svoj stav o tome kako podržava proces EU integracija i mjere koje su zemlje s navedenih prostora poduzele kako bi se postigao zdrav gospodarski razvoj.

Wen je istaknuo kako je Kina voljna za ovaj mehanizam suradnje izgraditi kreditnu liniju u vrijednosti od 10 milijardi američkih dolara kako bi se olakšala kineska ulaganja u infrastrukturu zemalja srednje i istočne Europe, nove oblike tehnologije i obnovljive izvore energije.

Glavni je cilj tadašnjeg kineskog premijera bilo povećanje kineskih investicija u Europu na 100 milijardi američkih dolara do 2015. godine. Na tom sastanku sudjelovao je i hrvatski premijer Zoran Milanović, a europski i hrvatski mediji uveliko su spominjali mogućnost da Kinezi ulažu upravo u Hrvatsku.

Spominjala se konkretno Luka Rijeka i kineski gigant Cosco, koji je bio voljan uložiti milijardu dolara u razvoj luke. Mnogo planova, ali bez konkretne realizacije. Sličan scenarij dogodio se 2009. kad je tadašnji predsjednik Hu Jintao službeno posjetio Hrvatsku, vrativši se bez ijednog sklopljenog ugovora o suradnji.

Dolaze i roba i turisti

U 2011. vrijednost hrvatske robne razmjene iznosila 1,496 milijardi američkih dolara, od čega se skromnih 49 milijuna odnosilo na izvoz u Kinu. No, gospodarska suradnja s Kinom od 2005. ima pozitivan trend razvoja, koji se do 2010. povećao za 30 posto. U tom razdoblju povećao se i broj kineskih turista u Hrvatskoj za 70 posto.

U svibnju prošle godine otvoren je i Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu, čija je svrha, osim jezične i kulturne razmjene, Hrvatima ponuditi mogućnost da se bolje informiraju o uvjetima i načinima poslovanja s Kinom, te na koji način poslovati s jednom od najvećih gospodarskih sila, pa se činilo da se s većim zamahom ide prema naprijed. U međuvremenu su sintagma "kineske investicije" i najave kako je "Kina voljna ulagati u više sektora" ostale samo na tome. S druge strane, u našoj regiji uvelike jača suradnja Kine i, primjerice, Srbije i Crne Gore, a sve se više govori i o ulaganju u Bosnu i Hercegovinu.

Srbija, za razliku od Hrvatske, s Kinom ima ugovor o strateškom partnerstvu potpisan još 2009. koji omogućuje ulaz kineskih investicija i povoljne kredite kineskih banaka. Kinezi, među ostalim, financiraju termoelektranu Kostolac, treći dio termoelektrane u Obrenovcu, a zainteresirani su i za gradnju autoceste koja bi spojila Beograd s Jadranskim morem. Koliko se ozbiljno misli o svemu, svjedoči i pekinški susret u kolovozu ove godine Tomislava Nikolića i Xi Jinpinga.

Ništa manji nije interes za Crnu Goru, s kojom je potpisan ugovor o izgradnji autoceste, a postoje ozbiljni planovi da se ulaže u bosanskohercegovačke hidroelektrane. No, čini se da je i naša buduća suradnja s drugim svjetskim gospodarstvom krenula u novom smjeru.

Posjet ministrice Pusić

Prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić posjetila je početkom studenog Kinu na poziv Wanga Yija, kineskog ministra vanjskih poslova.

Na sastanku su Pusić i Yi zaključili kako dvije zemlje imaju dobre izgleda za suradnju od koje bi svaka strana imala koristi. Kineski ministar vanjskih poslova istaknuo je važnost geografskog položaja Hrvatske, veliku potražnju za ulaganja u infrastrukturu i obilje turističkih resursa.

Nije propustio spomenuti kako bi i Hrvatska, kao nova članica Unije, mogla dati novu dozu vitalnosti odnosima EU-a i Kine. Dolazak Vesne Pusić u svakom je slučaju znakovit jer je već u prva dva dana svoga boravka u Kini dala intervju za nacionalnu televizijsku kuću CCTV (China Central Television) i za China Radio International. - Postoji veliki interes za infrastrukturne projekte.

Za luke, željeznice, ali i za ono o čemu dosad nismo vodili računa, a to je pelješki most. Veliki je interes i za ulaganje u turizam, odnosno kineske turiste i povećanje njihova broja - izjavila je Pusić u razgovoru za Hrvatsku redakciju China Radio Internationala. U tom pogledu Hrvatska ne bi bila samo odredište, nego ulazna točka za sve one koji žele posjetiti središnji i južni dio Europe.

Prema njezinim riječima, Hrvatska i Kina mogu surađivati na četiri načina - u okviru EU-a i UN-a, kao dio mehanizma suradnje Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe, te bilateralno.

- Za nas je sada ključno učiniti Hrvatsku vidljivom, kao odredište i kao točku za investicije. S druge strane, trebamo praktično sagledati teškoće zbog kojih dosad nije realizirana ni jedna veća kineska investicija u Hrvatsku. Prva potpredsjednica Vlade istaknula je kako bi se za početak usredotočili na dva projekta. Najistaknutiji su oni vezani uz projekt kineskog investiranja u Luku Rijeka i suradnju u turizmu.

Nebojša Koharović, novi hrvatski veleposlanik u Kini, istaknuo je svoje zadovoljstvo njezinim posjetom jer je napokon bilo govora o nečemu konkretnom. Dodao je kako je Šangaj grad prema kojem bi se trebala usmjeriti hrvatska gospodarska "ofenziva", dok je Hong Kong potpuno novo tržište za investicijske zahvate preko kojega se mogu otvoriti potpuno nove, neslućene prilike.

Jezična barijera

- U Šangaju smo održali sastanke na visokoj razini i s kompanijama zainteresiranima za ulaganje u Luku Rijeka. Bio bi veliki promašaj ako se ne iskoristiti ovaj trenutak - zaključio je Koharović.

Joško Klisović, zamjenik prve potpredsjednice Vlade RH, predstavio je potencijalnim ulagačima u Pekingu, Šangaju i Hong Kongu konkretne projekte i zakonodavni okvir za privlačenje investicija. U Hong Kongu, po riječima Vesne Pusić, postoji veliki interes za hrvatska vina s obzirom na to da je to tržište u velikom usponu.

Hrvatska se delegacija tamo susrela s Andrewom H.Y. Wongom, glavnim tajnikom Ureda za trgovinu, industriju i turizam, te Carrie Lam, glavnom tajnicom vlade posebne uprave Hong Konga. Krešimir Jurak, predsjednik Konfucijeva instituta, istaknuo je i kako će Kina uskoro postati najveći "svjetski" izvoznik turista, što moramo imati u vidu i znati iskoristiti, ali i da i tu moramo biti spremni na specifične zahtjeve jer za početak treba premostiti jezičnu barijeru i nastojati osposobiti što više turističkih kadrova koji će kvalitetno voditi grupe kineskih turista po Hrvatskoj.