Izvoz je u rujnu porastao 28,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izvijestila je carinska uprava, nakon 25,6-postotnog rasta u kolovozu.

Uvoz je pak bilježio upola slabiji rast nego u prethodnom mjesecu, uz stopu rasta od 17,6 posto.

Kontinuirano snažan izvoz u rujnu može se pripisati prijevremenim isporukama nekih potrošačkih proizvoda koje su preduhitrile poremećaje u globalnim nabavnim lancima, nagađa analitičarka HSBC-a za Kinu Erin Xin.

Louis Kuijs iz Oxford Economicsa pak procjenjuje da bi se izvoz trebao solidno držati i u idućim tromjesečjima, unatoč kratkoročnim nepovoljnim trendovima.

"Načelno očekujemo da će poremećaji biti ublaženi u idućim mjesecima i očekujemo da će visoki dužnosnici naglasiti potrebu za gospodarskim rastom ali i zatražiti da se klimatski ciljevi ostvaruju umjerenijim tempom", navodi Kuijs.

Prijelaz na obnovljive izvore energije izazvao je probleme u opskrbi strujom, nadovezavši se na snažnu potražnju u industriji i visoke cijene ugljena.

Uvoz tog energenta dosegnuo je u rujnu najvišu razinu u ovoj godini budući da su ga elektrane pojačano nabavljale kako bi ublažile probleme u opskrbi strujom i dopunile zalihe uoči zimske sezone grijanja.

Porastao je i uvoz prirodnog plina, također na najvišu razinu od početka godine.

Analitičar Capital Economicsa Julian Evans-Pritchard izdvaja pak smanjeni uvoz poluvodiča i industrijskih metala, koji po njemu potvrđuje da "tešku industriju pritišću ekološka ograničenja i posustajanje građevinskih aktivnosti".

Kineski višak u robnoj razmjeni sa svijetom porastao je u rujnu 14,4 posto u odnosu na kolovoz, na 66,76 milijardi dolara.

Višak u robnoj razmjeni sa SAD-om uvećan je 11,4 posto, na 42 milijarde dolara.