"To je bilo krajnje sramotno. Kina je i dalje siromašna zemlja. Iako raspolaže velikim deviznim rezervama, ima deset puta manje prihode po glavi stanovnika nego Francuska."

Tim je riječima britanski financijski stručnjak David Marsh za Deutsche Welle komentirao posjet Pekingu tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja u listopadu 2011. godine. I stvarno, Sarkozy je bio računao na kineske ogromne devizne rezerve, koje iznose više od tri bilijuna američkih dolara. Osim toga, ta zemlja iz godine u godinu bilježi veliki gospodarski rast.

Unatoč tome bi bilo naivno povjerovati da Kina može odigrati ulogu spasitelja eurozone. Kineski ekonomski stručnjak Mao Zhenhua kaže da je njegova zemlja, doduše, iz diplomatskih razloga kupovala obveznice europskih država, ali istodobno ističe:

"Neke zemlje su opterećene velikim rizicima i ulagači ih izbjegavaju. Jasno je da smo i mi suzdržani. Mi nismo bolji i nemamo više sreće od drugih."

I dok je Europa bila nezadovoljna jer Kinezi nisu masovno kupovali španjolske i talijanske državne obveznice, vlada u Pekingu je bila razočarana time što europska monetarna unija nije u stanju riješiti svoju dužničku krizu.

Mao Zhenhua smatra da je razlog za loš krizni menadžment greška u samoj konstrukciji eura, odnosno u činjenici da su fiskalna i monetarna politika odvojene. Kod svake krize države članice se moraju obraćati Europskoj središnjoj banci. A za donošenje njezine odluke treba puno vremena i suglasnost drugih članica.

"Zato bi bilo dobro kada bi reforme išle u smjeru osnivanja saveza država u kojem bi postojala koordinirana fiskalna politika", smatra kineski ekonomist.

No, Europa je od toga još uvijek miljama udaljena. To znači da će eurozona i dalje morati živjeti sa svim svojim financijskim šokovima i potresima, kaže Mao Zhenhua i dodaje da zbog toga pati i kinesko gospodarstvo:

"Eurozona je bila veliko tržište za kineske proizvode i važan izvor direktnih investicija u Kini. Oboje više ne funkcionira tako dobro kao nekada. Osim toga, padaju i prinosi od europskih državnih obveznica."

To nisu jedini razlozi za želju Kineza da se stabilizira eurozona. Oni žele jak euro kao protutežu dolaru, objašnjava Mao Zhenhua.

"S kineskog gledišta je za stabilno svjetsko gospodarstvo nužna stabilna eurozona. To ograničava dominaciju dolara."

I kod deviznih rezervi euro je dobra alternativa za dolar. Tako je Kina mogla diverzificirati rizike i osigurati svoju imovinu. Kao i većina njegovih kineskih kolega, i Mao se izjašnjava protiv izlaska Grčke iz eurozone.

"To bi bio opasan korak. Jer, tko bi mogao biti sljedeći? Kako se isključuje jednu članicu iz eurozone? Sve to nije jasno."

Zato bi za njega takva eurozona s manje članica bila isto što i raspad monetarne unije. Unatoč svoj zabrinutosti za budućnost eurozone, pomoć Pekinga nije sama po sebi razumljiva. Jer, tako dugo dok budućnost zajedničke valute bude neizvjesna, podrška Kine bit će samo verbalna ili će se ograničiti na posrednu razinu putem Međunarodnog monetarnog fonda, predviđa kineski ekonomski stručnjak.