Od 2011. do kraja 2013. aktiva banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi povećana je za približno 350 milijardi eura, na ukupno 2,4 bilijuna eura.

U 2014. diverzifikacijske strategije banka koje posluju u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) naći će se na kušnji, smatra Karl Sevelda, predsjednik Uprave Raiffeisen Bank International AG-a (RBI). No, Sevelda je uvjeren da će većina zemalja regije biti snažnija i stabilnija nego prije šest godina.

"Godina ponovnog ujedinjenja Europe 1989. bila je ključna za europski kontinent te je označila početak razdoblja ogromnoga političkog, društvenog i gospodarskog razvoja - posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) . To je razdoblje privremeno okončano 2008. s prvim znacima prelijevanja najozbiljnije financijske krize novije povijesti sa Zapada na Istok. Do danas su se tržišta stabilizirala i gospodarski su izgledi ohrabrujući, premda najnovije napetosti u Ukrajini i brojni novi bankarski propisi, posebno u europodručju, daju povoda za zabrinutost i nesigurnost", rekao je čelnik austrijske banke.

Njegovu procjenu podržavaju ključni nalazi posljednjeg izdanja godišnjeg Izvještaja o bankarskomu sektoru SIE-a (CEE Banking Sector Report), zajedničke publikacije analitičara RBI-ja i Raiffeisen Centrobank AG-a (RCB), koja je predstavljena prigodom godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Varšavi 15. svibnja.

Aktiva banaka u regiji raste brže od eurozone

Snažna divergencija najnovijih trendova kretanja udjela aktive u BDP-u dovela je do pada ukupne aktive banaka u eurozoni od 2011. do kraja 2013. za približno dva bilijuna eura. U istomu razdoblju aktiva banaka SIE-a povećana je za približno 350 milijardi eura, na ukupno 2,4 bilijuna eura.

Iako cijelo bankarsko tržište SIE-a još uvijek ima neznatan udjel u bankarskom sektoru eurozone, aktiva banaka u regiji SIE-a raste brže u odnosu na eurozonu. Krajem prošle godine na aktivu banaka SIE-a otpadalo je 9,7 posto bankarske aktive eurozone, što je porast od 0,8 postotnih bodova u odnosu na stanje godinu dana ranije.

Dakle, porast bankarskoga sektora SIE-a, mjeren razmjernim povećanjem u odnosu na aktivu eurozone, bio je drugi po veličini u povijesti poslije rasta za 1,3 postotna boda 2012.", tumači Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta SIE-a u RBI-ju, koji je ujedno i glavni autor posebnog izvještaja o bankarskomu sektoru u SIE-u.

Prognoze rasta BDP-a u Srednjoj Europi za sljedeće tri godine iznose u prosjeku 2,5 do 3 posto, što za 1 do 1,5 postotnih bodova nadmašuje iste prognoze eurozone. S obzirom na solidne pokazatelje, ne čudi da su na financijskim tržištima cijene izdanja iz većine država Srednje Europe gotovo dosegnule cijene takozvanih „ključnih" država eurozone. Osim glavnih pokretača rasta, a to su Poljska, Češka i Slovačka na koje se odnosi približno 80 posto BDP-a Srednje Europe, sve jače naznake rasta pokazuje i Mađarska.

UniCredit - regionalni lider

Na rang listi banaka SIE-a u inozemnom vlasništvu u prošloj godini nije bilo promjena.

"U posljednjih dvanaest mjeseci u regiji SIE-a nije bilo velikih spajanja i pripajanja. Osim transakcije koju je UniCredit zaključio u Kazahstanu i one Erstea u Ukrajini, ugovor o prodaji bivše banke u vlasništvu Rabobanka u Poljskoj potpisan s BNP Paribasom bio je jedan od svjetlijih trenutaka u tomu pogledu. Zahvaljujući njemu, BNP Paribas s ukupnom aktivom u visini 16 milijarda eura danas se nalazi među 15 najvećih inozemnih banaka u regiji", pojašnjava Jovana Sikimica, analitičara ECB-a i jednog od suautora Izvještaja.

Pet najvećih su i dalje UniCredit, RBI, Erste, Societe generale i KBC. Uvjerljivo najveći je UniCredit s konsolidiranom ukupnom aktivom od 120,1 milijarda eura, a slijede RBI (80,9 milijarda eura), Erste (79,3 milijarde eura),i Societe generale (76,0 milijarda eura) te KBC s 53,9 milijarda eura.

U 2013. ukupan broj poslovnica u regiji smanjio se 4 posto, što je jednako smanjenju u prethodnoj godini. Jedina koja je proširila mrežu, otvorivši više od 50 novih poslovnica na domicilnom tržištu, bila je ruska banka OTP. Među zapadnoeuropskim bankama najveću mrežu poslovnica u regiji na kraju prošle godine imali su SocGen (3019), RBI (3012) i UniCredit (2542). Trenutne napetosti u Ukrajini već su dovele do (privremenog) zatvaranja nekih poslovnica u Ukrajini i na Krimu.

Banke s iznadprosječnom izloženošću najoštrijim rezovima kamatnih stopa, kao što su UniCredit (u Poljskoj i Češkoj), Erste (u Češkoj), Santander i Commerzbank (u Poljskoj), ostvarile su pad prihoda u odnosu na aktivu. Isto vrijedi i za banke koje su se povukle iz država s visokim kamatnim stopama, poput Commerzbanka u Ukrajini. Samo su RBI i OTP uspjeli ostvariti omjere prihoda i aktive usporedive s onima iz 2010. i to je, po mišljenju analitičara RCB-a, rezultat snažnog usmjerenja na Zajednicu nezavisnih država i Rusiju, dok je OTP imao velike koristi i od izvanrednoga položaja na matičnomu mađarskom tržištu.

"Pristup UniCredita, SocGena, RBI-ja i OTP-a ruskomu tržištu još uvijek se nije promijenio - sve te banke i dalje srednjoročno planiraju rast na tom tržištu. U Rumunjskoj, a donekle i u Mađarskoj, čini se da je došlo do preokreta, iako su banke još uvijek zabrinute zbog visokog stupnja političke i regulatorne neizvjesnosti na mađarskomu tržištu. Očekujemo da će u Ukrajini banke osjetiti pritisak značajne deprecijacije valute", razlaže Sikimic.

Stabilizacija loših kredita

Što se tiče ukupnog omjera loših kredita (NPL) na području SIE-a, 2013. je definitivno bila godina stabilizacije koja se dugo očekivala. Nakon što se godinama povećavao za nekoliko postotnih bodova, ukupan omjer loših kredita u prošloj godini nije se značajno mijenjao i stabilizirao se na prosječnoj razini oko 9 posto.

Dok se prosječan udjel loših kredita u ukupnom portfelju u Srednjoj Europi povećao za neznatna 0,2 postotna boda, na 9,1 posto, u Istočnoj Europi zabilježen je pad za 0,5 postotnih bodova, na 6,6, posto. Među glavnim pokretačima toga pozitivnog kretanja su Poljska, Češka i Rusija.

To su ujedno tržišta na kojima je, bilo pod državnom ili tržišnom inicijativom, pokrenuta prodaja loših kredita kako bi se podigla kvaliteta aktive.

Promatra li se regija Srednje i Istočne Europe kao cjelina, trend rasta udjela loših kredita u ukupnom portfelju se nastavlja, lani je porastao za 2,5 postotnih bodova. Usklađena nastojanja da se obuzdaju negativni trendovi u kreditnom portfelju imat će važnu ulogu u poticanju podregionalnoga gospodarskog oporavka i oporavka bankarskoga sektora.

„Nakon stabilizacije u 2013., tijekom 2014. očekujemo stanovit silazni trend omjera loših kredita u Srednjoj Europi. Premda ne predviđamo preokret trenda za SIE, pretpostavljamo da će barem doći do usporavanja rasta regionalnih omjera loših kredita. S obzirom na nedavna nepovoljna zbivanja u regiji Istočne Europe, ni u 2014. ne možemo isključiti pritisak na kvalitetu na strani aktive. U slučaju Rusije, omjer loših kredita mogao bi se opet povećati na 5 do 6 posto, dok bi u Ukrajini mogao premašiti 40 posto. Ipak, očekujemo da će pogoršanje kvalitete aktive i u Rusiji i u Ukrajini biti manje dramatično nego 2008. i 2009.budući da su stope rasta kredita ostale u rasponu niskih jednoznamenkastih odnosno vrlo niskih dvoznamenkastih brojaka", dodatno pojašnjava Deuber.

Blago pogoršana profitabilnost

Kretanje dobiti bankarskoga sektora SIE-a u 2013. obilježila su dva velika trenda. S jedne strane, bilo je znakova općega poboljšanja, a s druge su se još uvijek zadržale oštre razlike u profitabilnosti između i unutar regija. U prosjeku se ukupna profitabilnost banaka na području SIE-a blago pogoršala.

Ukupan prosječan povrat na aktivu (RoA) u SIE-u smanjio se s 1,5 posto (u 2012.) na 1,2 posto (u 2013.), a povrat na kapital (RoE) spustio se s 13,3 posto na 11,5 posto. Pozitivno je što je Slovenija bila jedina zemlja u regiji s gubicima u bankarskomu sektoru 2013., dok su se Mađarska (s godišnjim povećanje za 8 postotnih bodova na 4,5 posto) i Rumunjska (s povećanjem za 7,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu na 1,3 posto) nakon nekoliko godina gubitaka vratile blago pozitivnim stopama povrata na kapital.

Do pada omjera povrata na kapital došlo je zbog jačanja kapitalnih osnovica banaka te planiranoga rezultata, postignuta potezima velikih banaka SIE-a i njihovih regionalnih banaka-kćeri, koji su djelomično bili potaknuti i regulativom s ciljem utvrđivanja kapitalnih pozicija, tumači Gunter Deuber.

„Uvođenje novih, strožih kapitalnih zahtjeva od strane EU-a i/ili lokalnih regulatornih tijela te konzervativnije strategije banaka u pogledu financijske poluge, odrazile su se i na niže stope povrata na kapital", dodaje.

Omjer ukupnih kredita i depozita u SIE-u s najviših razina iz 2008. pao je za 17 postotnih bodova, na nekih 98 posto na kraju 2013., te je i dalje znatno ispod razine istoga ukupnog pokazatelja za eurozonu. Potonji je također nastavio opadati, ali se u istomu razdoblju smanjio za samo 7 do 9 postotnih bodova. To je kretanje odraz širega globalnog trenda u bankarstvu koji proizlazi iz smanjene privlačnosti financiranja na temelju depozita.

Deuber zaključuje da su prikupljeni depoziti na području SIE-a u ovomu trenutku dostatni za financiranje oporavka. Međutim, tijekom sljedeće dvije godine banke u regiji suočavat će se s pritiskom da prikupljenu depozitnu osnovicu ulažu u kamatonosnu aktivu i/ili u onu koja nosi prihod od naknada.