"Dovršenjem ovog projekta i njegovim funkcioniranjem od 1. siječnja 2021. godine, Hrvatska se ucrtava na energetsku kartu Europe, postižemo prije svega sigurnost opskrbe Hrvatske plinom, doprinosimo i sigurnošću opskrbe EU-a i izbjegavamo bilo kakvu dodatnu naknadu za naše građane. Vi-a-vis povećane konkurencije na tržištu plina, odnosno projicirane cijene LNG-a, očekujemo da cijena plina u Hrvatskoj u idućem razdoblju ide u suprotnom smjeru, da i padne", rekao je Ćorić.

U idućih pet godina projicirani prihodi LNG-a Hrvatska trebali bi po njegovim riječima premašiti 100 milijuna eura, te na taj način vlasnicima LNG-a - HEP-u i Plinacru, omogućiti vrlo pristojne prihode.

"Ovim projektom koji smo započeli prije dvije i pol godine pokazali smo da veliki infrastrukturni projekti, ako se vode na kvalitetan način, itekako imaju smisla i da Hrvatska na temelju naše strategije energetskog razvoja do 2030.godine ide u smjeru povećanja energetske samodostatnosti i efikasnosti energetskog sustava", rekao je Ćorić.

Na pitanje o sudjelovanju mađarskih kompanija, budući da su Mađari svojevremeno bili zainteresirani samo za vlasništvu u LNG-u Hrvatska, a ne i za zakup kapaciteta, Ćorić je kazao da je Hrvatska pored granta koji je dobila od EU-a odlučila da će dio izgradnje samog terminala financirati hrvatska država, a dio ulaganjem kompanija te iz kredita.

"Tada smo donijeli jasnu odluku da idemo u izgradnju terminala, neovisno o potencijalnim interesima sa strane", istaknuo je ministar dodavši kako mu je drago da je zakup terminala došao s više strana. Ne vidi razloga da mađarska strana uđe u vlasništvo LNG-a Hrvatska.

Po njemu, plin je gorivo tranzicije, jer se u sljedećih 30 do 40 godina očekuje njegova povećana potrošnja, budući da će nafta s vremenom gubiti na važnosti.

Terminal se, rekao je, gradio po najvišim ekološkim, sigurnosnim i svim drugim standardima te smatra da će otpori lokalnog stanovništva i ekoloških udruga prema terminalu prestati.

Direktor LNG Hrvatska Hrvoje Krhen istaknuo je da se radovi na terminalu odvijaju prema planu, da će brod stići krajem listopada ili početkom studenoga, te da će do tada biti završeni svi kopneni radovi. Računa da će terminal biti u probnom radu u studenome i prosincu, a s operativnim i komercijalnim radom počinje prvog dana iduće godine.

LNG Hrvatska u ponedjeljak je izvijestio da je kapacitet krčkog LNG terminala u potpunosti zakupljen za iduće tri plinske godine te da nema više slobodnog kapaciteta.

Sukladno Pravilima korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin (UPP), svake godine do 15. lipnja zainteresirani korisnici terminala mogu dugoročno zakupiti slobodne kapacitete uplinjavanja UPP-a na terminalu.

Do isteka tog datuma zaprimljena je ponuda kompanije Powerglobe Qatar LLC, kojom je zakupljen preostali dio slobodnog kapaciteta uplinjavanja UPP-a. Ta je kompanija, inače, zakupila dio kapaciteta sve do plinske sezone 2034./2035.

Tehnički kapacitete LNG terminala je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje.

Vlada je investicijsku odluku o realizaciji plutajućeg LNG terminala na otoku Krku donijela početkom prošle godine, a tada je zakup kapaciteta bio na razini 0,52 milijarde kubika (većim dijelom se to odnosilo na HEP, a manjim na Inu).

No, početkom svibnja ove godine je objavljeno da je dio kapaciteta zakupio MET Croatia Energy Trade, a početkom lipnja da dio kapaciteta zakupila i MFGK Croatia, inače članica mađarske MVM grupe.

Kako je bilo objavljeno početkom svibnja, MET Croatia Energy Trade je za prvu plinsku godinu 2020./2021. zakupio 0,22 milijarde kubika, a za iduće dvije plinske godine po 0,54 milijarde kubika.

MFGK Croatia je, pak, za prvu plinsku godinu (od siječnja do rujna 2021.) zakupila gotovo 0,7 milijardi prostornih metara, a idućih šest plinskih godina po nešto više od milijardu kubika.

Time je rasla i ukupna zakupljenost kapaciteta LNG terminala, a nakon današnje objave da je dio kapaciteta zakupio Powerglobe Qatar LLC objavljeno je i da je za iduće tri plinske godine zakupljen sav slobodni kapacitet LNG terminala na otoku Krku.

Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku je 233,6 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.