Kamatne stope na bankovne kredite i poduzećima i stanovništvu u ožujku su blago porasle i time su se vratile na razine s kraja 2012., dok su kamate na depozite pale.

Štoviše, pasivne kamatne stope u prvom su kvartalu pale kao u cijeloj prošloj godini, ističu analitičari središnje banke. Za kunske depozite poduzeća bile su, doduše, nešto kolebljivije, pa su u ožujku i netipično porasle (na 2,39%), dok su na eurske depozite nastavile pad stigavši na 2,15 posto. Na kratkoročne kunske kredite poduzećima s valutnom klauzulom u ožujku su kamate blago porasle (sa 6,64 na 6,74 posto) u odnosu na mjesec prije, dok su se na dugoročne kunske kredite poduzećima s valutnom klauzulom spustile ispod šest posto (sa 6,04 na 5,88%), nastavljajući višegodišnji trend smanjivanja prisutan na svim ročnostima. U kreditiranju građana kamate su u ožujku više-manje stagnirale kod kratkoročnih kunskih kredita (11,2 posto), ali su kod dugoročnih s valutnom klauzulom porasle, sa 7,57 na 7,76 posto.

To, međutim, nije posljedica poskupljenja stambenih kredita (njihova cijena stagnira) već porasta kamatnih stopa na ostale dugoročne kredite, čiji je udjel u dugoročnom financiranju građana dosegnuo je rekordne razine.Slijedom takvih kretanja aktivnih i pasivnih kamata na kraju prvog kvartala opća je kamatna razlika dosegnula gotovo 6,5 postotnih bodova. U HNB-u ističu kako bez 'minusa' građana, koji se registriraju kao novi krediti i tako nerealno uvećavaju razinu aktivnih kamata, kamatna razlika iznosi 4,57 postotnih bodova. Međutim, i to potvrđuje tendencija rasta kamatne razlike.