Čini li vam se da se smanjuju kamate na štednju u hrvatskim bankama, da postaju sve mršavije, a od ove će ih godine okrpiti i porez od 12 posto plus prirez, znajte da ne griješite, kamate padaju i nastavit će vjerojatno tonuti, no straha nema da će kliznuti u negativne kamate. Daleko smo mi još od toga da ćemo bankama plaćati da nam čuvaju novac, što rade štediše nekih njemačkih banaka.

Na sreću za štediše, kamate u domaćim bankama zasad su bitno veće od prosječnih kamata u bankama u eurozoni koje su ispod jedan posto. Kamate na štednju u eurima pale su, prema podacima Hrvatske narodne banke, s prosječnih 3,32 posto s kraja 2011. na 2,13 posto na kraju prošle godine. To smanjenje od 36 posto u tri godine gubitak je od 860 kuna na ušteđevinu od 10.000 eura.

Prije tri godine, za godinu dana oročenja tolike štednje zarađivalo se 2490 kuna kamate, a krajem prošle godine 1630 kuna. Kad se te prosječne kamate raščlane na prosječne za kratkoročna oročenja do godine dana i na kamate za dulja oročenja, onda je pad kamate izraženiji za kratkoročnu štednju i iznosi 43 posto, kamate su kliznule s 3,12 posto na 1,78 posto krajem prošle godine u kojoj su prvi put zaronile ispod dva posto.

Na oročenja dulja od godine dana kamate su pale za 35 posto, s 4,07 posto kamate od prije tri godine, na trenutačnih 2,65 posto. Taj pad kamata na deviznu štednju pratila je i kunska: godinu dana oročenja krajem 2011. banke su prosječno plaćale 4,06 posto, a krajem prošle godine trećinu manje - 2,68 posto.

Puna šaka eura
U usporedbi s prvim kriznim godinama kada su banke privlačile novac višim kamatama, pa su prosječne kamate za eursku štednju bile iznad pet posto i oscilirale i do 5,6 posto, da bi u svibnju 2010. zaronile ispod pet posto, trenutačne se kamate na štednju čine malenima. No, nisu to niske kamate: prosječne kamate na oročenja od godine dana u zemljama eurozone, u siječnju prošle godine su iznosile 1,66 posto, a u prosincu 0,98 posto.

Ima i gore od toga, kad banke obračunavaju negativne kamate, pa umjesto da štedišama plaćaju za štednju, naplaćuju štediši to što kod nje čuvate novac. Na pitanje tko bi bio lud da onda novac drži u toj banci, odgovor je jednostavan, onaj tko želi sigurnost za svoj novac.

Ne radi se o bankama iz nekih egzotičnih država, nego o njemačkim bankama: krajem prošle godine Deutsche Skatbank i Commerzbanka uvele su na uloge veće od 500.000 eura negativnu kamatu do minus 0,25 posto, što znači da u godinu dana banka s takve štednje uzmu po 1250 eura. Obje banke za taj svoj potez okrivljuju Europsku središnju banku koja je ljetos uvela negativne kamate na prekonoćne depozite koje banke drže kod nje, pa su iz Deutsche Skatbank objasnili da više ne mogu pokrivati troškove držanja novca uz tako niske kamate, te su klijentima s debljim računima odlučili naplaćivati naknadu za čuvanje sredstava.

Prva je u Europi s negativnim kamatama još prije šest godina krenula Švedska središnja banka, a među posljednjima je bila Švicarska središnja banka koja se tako nastoji obraniti od poplave novca iz svijeta koji želi u sigurnost franka, pa neke švicarske banke klijentima savjetuju da izlaze iz franka u neke druge valute.

Daleko smo od najgoreg
Europska središnja banka negativnim kamatama od lani kažnjava banke želeći ih potaknuti da novac iz sigurnosti depozita i računa usmjere u gospodarstvo i kreditiranje poduzetnika. Banke plaćaju negativne kamate jer im je to cijena sigurnosti uloga. Štedišama na koje eventualno te troškove prevale u negativnim kamatama preostaje da to shvate kao cijenu sigurnosti štednje, da novac drže u kućama ili ga usmjere na neka druga tržišta i ulažu u dionice, investicijske fondove...

- Daleko smo mi od negativnih kamata, nema toga rizika na vidiku za Hrvatsku. Kod nas će se nastaviti trend pada pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, s time da mi imamo bitno veću razinu pasivnih kamata na oročene depozite stanovništva od zemalja Zapadne Europe. Ta konvergencija kamatnih stopa može biti malo sporija - rekao nam je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.