ZAGREB - Ministarstvo financija ovih će dana objaviti svoje prijedloge izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, čije su same najave osim lavine proturječnih reakcija javnosti izazvale i nove prijepore u vladajućoj koaliciji.

Sve su se reakcije uglavnom ticale mogućnosti da se ograniči minus na tekućem računu građana na jednu mjesečnu plaću, dok se o ostalim namjerama, ograničavanju kamata na stambene kredite i utvrđivanju parametara za promjenjive kamate malo govorilo.

Poučeni tim iskustvom, ali i time da je njihov prijedlog zakona o porezu na nekretnine koalicijski HNS pokopao i prije nego su vladine koordinacije počele raspravljati o njemu, u Ministarstvu financija o novim zakonima ne žele govoriti i ističu da će javna rasprava započeti kad objave prijedloge na svojim stranicama.

Međutim, iz izvora bliskih središnjoj banci, ali i poslovnim bankama, Novi list doznaje da bi se u novom zakonu mogla značajno smanjiti gornja granica kamata koje se obračunavaju na potrošačke kredite pa tako i kamata koje se obračunavaju na minuse na tekućim računima. Iako se oko toga, napominju izvori, još pregovara plan je ograničiti kamatu na potrošačke kredite na deset ili čak devet posto.

Trenutno je ta kamata 12 posto, jednaka je zateznoj kamati, odnosno kaznenoj kamati koja se građanima obračunava ako ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Maksimalna kamata koju banke mogu naplaćivati na potrošačke kredite tako više ne bi bila izjednačena sa zateznom kamatom, nego bi bila posebno određena. Ukoliko se to doista dogodi, to će značajno smanjiti iznos koji građani godišnje plaćaju jer koriste mogućnost odlaska u minus na tekućem računu, a umanjile bi se i zarade koje banke imaju od nenamjenskih kredita tako da je razumljivo da će se nastojati oduprijeti takvim odredbama u zakonu. Tako jedan od sugovornika iz banaka napominje da je zatezna kamata i određena na 12 posto kako bi motivirala građane da na vrijeme plaćaju svoje obveze, te da je minus na tekućem računu, makar bio ugovoren, također dug, pa je logično da se na njega naplaćuje zatezna kamata.

Ukoliko Ministarstvo financija doista odluči da će se na potrošačke kredite, pa prema tome i na minuse, maksimalna kamata odrediti drukčije te da to neće biti zatezna kamata od 12 posto, potpuno je logično da banke na to neće mirno promatrati. Samo od kamata na minuse po tekućim računima građana banke su u prošloj godini ubrale 790 milijuna kuna i svako snižavanje te kamate za dva ili tri postotna poena, odnosno za šestinu ili četvrtinu, znači i smanjivanje tih prihoda.

Hoće li u slučaju da doista prođe snižavanje kamata na minuse Ministarstvo financija i dalje ostati kod namjere da se minus po tekućem računu ograniči na iznos prosječne plaće građana, dok bi se ostatak prekoračenja pretvorio u potrošački kredit odnosno u ugovorni odnos tek će se vidjeti.