Prilikom ulaganja u rad, poduzetnici domaći i strani, razmišljaju slično ulaganju u druge faktore proizvodnje (nekretnine, strojeve, vrijednosne papire,...) - ulaganja u nova radna mjesta (zapošljavanje radne snage) će biti puno češće ako onaj koji ulaže (menadžer, poduzetnik) može lako izaći iz tog ulaganja (čekanjem, reorganizacijom ili otpuštanjem) ako dođe do loših scenarija i pada ekonomske aktivnosti, ističu iz stranih kompanija okupljenih u FICu (Foreign Investor's Councilu) oko prijedloga Zakona o radu koji je u Saboru.

Isto tako, kažu, je činjenica da se poduzetnici domaći i strani bore bonusima, autima i karticama na raspolaganju te dodatnim osiguranjima kako bi zadržali najkvalitetnije radnike.

'Prema mišljenju mnogih međunarodnih institucija kao što je Svjetska banka, Hrvatska ima narigidniji zakona o radu u pogledu zaštite zaposlenika, 'sprječavajući' poslodavce da budu u mogućnosti poduzeti potrebne mjere protiv loših zaposlenika ili kada su teška i recesijska vremena. Ova nefleksibilnost je kontraproduktivna u smislu olakšavanja dugoročnih ulaganja jer strani investitori neće ulagati u Hrvatsku ako te odredbe nastave prevladavati samo ovdje. (Primjer: u slučaju kada poslodavac otpusti lošeg zaposlenika iz opravdanih razloga - nakon što ga više puta upozorio za neispunjavanje radnih obveza - zaposlenik u većini slučajeva pobjeđuje na sudu te se vraća na radno mjesto)' navode u FIC-u

FIC je stoga u Bijeloj knjizi 2013 pripremio preporuke za promjenu zakonodavnog okvira o radu koji je vladao tada:

1. Pravni okvir treba ostaviti prostor za zapošljavanje za honorarni posao - s postojećim zakonom u praksi zaposlenici nisu adekvatno zaštićeni , a provider agencije su jedini koji profitiraju.
2. U nekim zemljama ne postoji obveza navesti točan naziv i opis poslova, detaljnih zanimanja i kvalifikacija - ovaj koncept će omogućiti fleksibilno preseljenje radnika unutar poslovne jedinice u skladu s potrebama tvrtke - što se može postići uvažavajući njegovu struku i spremu ali ne čvrsto vezanje uz jedno radno mjesto
3. Poslodavci u cjelini vide odredbe o Radnom vremenu kao rigidne - fleksibilno radno vrijeme bi trebalo biti dopušteno i postojeći propis o registraciji radnog vremena pojednostavljeno (pravilnik previše zahtjevan). Preraspodjela prekovremenih sati je veliki problem jer se ne može koristiti u praksi . Prekovremeni rad bi trebao omogućiti veći broj radnih sati i iznimke ukupnog rasporeda u nekim zanimanjima, kao što su prodaja i servis, odnosno omogućiti izravne dogovore poslodavca i radnika - pristanak radnika za prekovremeni rad više od propisanog.
4. Odredbe o vremenu godišnjeg odmora teško je interpretirati i primjenjivati u praksi, čime se ugrožava i radnika i poslodavaca - jasnije odredbe će biti od koristi svima . Ponovno uvođenje mogućnost prenošenja godišnjeg odmora na novog poslodavca će također poboljšati kvalitetu odredbi o dopustu. Zahtjevi za donošenjem odluka , planova i rasporeda predstavlja ogromnu količinu papirologije , a u praksi to može biti vrlo krut za poslodavca , a nepovoljan za zaposlenika .
5. Postojeće odredbe o otkazima su vrlo krute i često zahtijevaju da poslodavci moraju izdati pisano upozorenje - praksa poznaje cijeli niz povreda obveza iz radnog odnosa koje nisu dovoljne za otkaz ali ih treba sankcionirati. Također ne postoji vremenska dimenzija za takve opomene . Nije jasno koliko dugo to pozorenje vrijedi, kad se može aktivirati otkaz i zakon uopće ne propisuje može li poslodavac može regulirati isto pitanje nakon nekoliko godina.
6. Institucija 'otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora' u praksi ne služi svrsi , jer se uvjeti koji su propisani za to su isti zahtjevi kao obavijest za otkaz ugovora i poslodavca djeluje u skladu s tim odredbama u zakonodavstvu (čak i iz organizacijskih razloga) teško da će ponuditi iste uvjete za sve ostale zaposlenike .
7. 'Otkaz radnog ugovora zbog poslovnih uvjeta' ostaje nepotpuna u zakonu.
8. Sniziti porez na dohodak, doprinose i ostale naknade - u usporedbi sa susjednim zemljama,bruto trošak zaposlenika je prilično visok, pa neto naknada nije zadovoljavajuća .
9. Ukinuti nepotrebne zakonski uvjetovane obuke ovlaštenih osoba koji su već prošli odgovarajuće ispite koji uključuje obuku u području zaštite na radu i uzeti u obzir djelatnost poslodavca.
10. Dopustiti mogućnost prijenosa svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti ovlaštenih tvrtki poslodavaca u drugu tvrtku - kao što se odnosi na slične odredbe zakona .
11. Ukinuti nepotrebni ponovni liječnički pregled za ljude koji imaju valjanu liječničku potvrdu pri promjeni radnih mjesta .
12. Ukinuti nepotrebne prekvalifikaciju za nova radna mjesta za računalne vještine prilikom prelaska u drugu organizaciju.
13. Ukinuti nepotrebnu obuku prve pomoći za osobe koje posjeduju vozačku dozvolu ili druge dokumente za koje su morali proći tečaj prve pomoći .
14. Priznati svjedodžbe koje su stečene u školi / na fakultetu za praktičan rad s poslodavcem .
15. Uvesti mogućnost dopisnog osposobljavanje radnika za zaštitu na radu (teoretski dio ) .
16. Ukinuti obvezu utemeljenja internih pravila zaštite na radu i zaštite od požara , jer se u praksi mogu samo prepisati odredbe iz dotičnog zakona.

U posljednjem prijedlogu ZOR-a upućenom u Sabor je slijedeće:

- Ministarstvo je prihvatilo zahtjeve poduzetnika za fleksibilizacijom radnog vremena, ne u obimu u kojem se to tražilo ali ipak dovoljno da poslodavcima olakša poslovanje i smanji troškove plaćanja prekovremenih sati.
- No zbog prihvaćanja zahtjeva oko radnog vremena, vratili su na staro odredbe koje su ranije već uvažili ( način određivanja naknade plaće, izvanredni otkaz trudnice, bolovanje, dopust i godišnji odmori nisu trebali prekidati otkazni rok- to je sve izmijenjeno)

Nisu prihvaćeni prijedlozi koji su se odnosili naročito na:

1. jednostavnije otkazivanje ugovora o radu, uključujući i otvaranje mogućnosti otkazivanja zaštićenim skupinama u slučaju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa.
2. smanjenje troškova otpremnina,
3. uvažavanja položaja malih i srednje velikih poslodavaca
4. jasnog definiranja na koga se primjenjuje kolektivni ugovor koji je proširen odlukom nadležnog ministra,
5. ponovo je vraćeno na staro pravilo o naknadi plaće na način da se ta naknada određuje kao prosječna plaća u prethodna tri mjeseca (naš prijedlog je bio da naknada bude u visini ugovorene plaće kako u naknadu ne bi ulazili npr. prekovremeni sati)
6. bolovanje ponovo prekida otkazni rok ali ograničeno - do 6 mjeseci od uručenja otkaza.

Nadamo se da će rasprava oko ZOR-a iznjedriti rješenja koja će omogućiti dodatna zapošljavanja i dolazak novih investicija, a ne obeshrabriti doasadašnje domaće i strane poduzetnike i uzrokovati ukidanja radnih mjesta u Hrvatskoj i seljenje aktivnosti u druge, pristupačnije zemlje, zaključuju iuz FIC-a.