Prema u ponedjeljak objavljenom izvješću japanske vlade, bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju porastao 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, kada je gospodarstvo poraslo 0,7 posto na godišnjoj razini.

U anketi Reutersa analitičari su očekivali rast BDP-a na kvartalnoj razini za 0,2, a na godišnjoj za 0,9 posto.

To je rijetka dobra vijest za vladu Shinza Abea koja već godinama pokušava potaknuti rast gospodarstva i inflacije.

Međutim, analitičari kažu da bi se u tekućem tromjesečju rast gospodarstva mogao usporiti jer najnoviji podaci ukazuju samo na snažan rast izvoza, koji je rastu BDP-a pridonio s 0,5 postotnih bodova.

S druge strane, uvoz je pao zbog jačanja jena, niskih cijena nafte i slabe domaće potražnje.

"Domaća potražnja slabo raste, dok kapitalne investicije stagniraju. Stoga Japan uvelike ovisi o inozemnoj potražnji", kaže Takuji Okubo, ekonomist u tvrtki Japan Macro Advisers.

Osobna potrošnja, koja čini oko 60 posto BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu samo 0,1 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini stagnirala.

Kapitalne su investicije, pak, stagnirale na godišnjoj razini, nakon 0,1-postotnog pada u prethodnom tromjesečju.

Sve to pokazuje da stimulativna politika vlade premijera Shinzo Abea nije uspjela potaknuti veću potrošnju kućanstava i rast investicija.

Vlada premijera Abea već godinama nastoji izvući Japan iz stagnacije nizom poticajnih mjera, nazvanih po njemu ′Abenomijom′.

Međutim, unatoč golemim poticajima japanskih vlasti i tamošnje središnje banke, treće po veličini svjetsko gospodarstvo već dugo vremena muku muči s deflacijom i stagnacijom gospodarstva.

Od globalne financijske krize 2008. godine čak je četiri puta zaronilo u recesiju.

U kolovozu je vlada uvela novi paket poticajnih fiskalnih mjera, vrijedan 275 milijardi dolara, nadajući se da će podržati rast gospodarstva. No, rezultati će doći tek za neko vrijeme, a skeptici kažu da je javna potrošnja i dalje nedovoljno snažna.

Prošloga je mjeseca japanska središnja banka (BOJ) još jednom produžila rokove za dosezanje ciljane razine inflacije od 2 posto - do ožujka 2019. godine - što je ponovno oživjelo sumnje u oporavak trećeg po veličini svjetskog gospodarstva.

Analitičari upozoravaju i da bi na japansko gospodarstvo negativno mogla utjecati pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Zabrinjava ih Trumpova retorika protiv slobodne trgovine, što bi moglo naštetiti japanskim izvoznicima, ako Trump ispuni obećanja iz predizborne kampanje.

"Čini mi se da gospodarstvo nije tako snažno kako bi se moglo zaključiti iz podatka o rastu od 2,2 posto. Prijete rizici zbog usporavanja rasta Kine i Trumpove trgovinske politike. Moramo obratiti pozornost na negativne rizike", kaže Hidenobu Tokuda, ekonomist u Mizuho Research Institute.