DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja kolovoza porastao za 13,9, a uvoz za 10,3 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego u prvih sedam mjeseci ove godine.

Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci rastao za 16,1 posto, na više od 8,9 milijardi eura, a uvoz za 12,8 posto, na 14,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,5 milijardi eura.

Prerađivačka industrija, na koju ′otpada′, više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je osam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 8 milijardi eura, odnosno 15,6 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,9 posto, na gotovo 12,6 milijardi eura.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 739,6 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 48,1 posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 696,4 milijuna eura ili jedan posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 11,7 posto, na 634 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,35 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 11,2 posto. Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 12,5 posto, potom kemijska industrija, čiji je uvoz povećan za 7 posto, kao i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, uz godišnji rast od 13,6 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su ostale članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosno 64,5 posto ukupnog robnog izvoza te 78 robnog uvoza za prvih osam ovogodišnjih mjeseci - izvoz u ostale članice Unije iznosio je 5,78 milijardi eura ili 11,3 posto više nego u prvih osam mjeseci lani, a uvoz 11,27 milijardi eura ili 12m8 posto više.

Pritom najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija.

Izvoz u Italiju je do kraja kolovoza porastao na godišnjoj razini za 14,7 posto, na gotovo 1,2 milijarde eura; u Njemačku je izvezeno roba za 1,09 milijardi eura ili 16,2 posto više nego lani, a u Sloveniju za 967,4 milijuna eura, tj. 0,6 posto više nego u prvih osam mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2,28 milijardi eura i rastao je prema lani za 10,1 posto; uvoz iz Italije povećan je za 10,9 posto na 1,85 milijardi eura, a iz Slovenije za 8,6 posto na 1,55 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e - izvoz u te zemlje povećan je za 21,4 posto na 1,56 milijardi eura, a uvoz za 21,7 posto, na 891,8 milijuna eura.

Među tim zemljama najviše je, za 882,6 milijuna eura ili 22,8 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od gotovo 453 milijuna eura ili 25,8 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 421,14 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 30,4 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 22,4 posto, na 379,3 milijuna eura.