Hrvatska u idućih nekoliko godina planira konsolidirati javne financije bez pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, izjavio je za Bloomberg ministar financija Slavko Linić odbacivši opciju mogućeg aranžmana s MMF-om o kojoj je nedavno govorio.

Linić kaže da je 'optimističniji' nakon što je vlada odobrila plan troškova za 2014. koji će povećati proračunski deficit sa 3,5 posto na 5,5 posto BDP-a.

Bloomberg ističe da je hrvatska vlada prisiljena staviti pod kontrolu rastući javni dug i troškove zaduživanja nakon pet godina bez gospodarskog rasta. Linić upozorava da će dodatno zaduživanje u idućoj godini biti ogromno i vrlo rizično u pogledu očekivanih kamatnih stopa.

'Pomoć MMF-a i Europske komisije mogla bi nam zatrebati ako ne budemo u stanju servisirati svoje obveze, ali to se sigurno neće dogoditi u 2014.', rekao je Linić.

Bloomberg naglašava da predloženi proračun predviđa rast javnog duga na 62 posto BDP-a do 2015. godine. Pritom Hrvatska u idućoj godini mora posuditi 44 milijarde kuna (7,8 milijardi dolara) kako bi refinancirala postojeći dug i servisirala proračunski jaz od 16 milijardi kuna. Linić kaže da će oko polovice potreba za financiranjem osigurati u inozemstvu, ali ne iznosi pojedinosti o načinu zaduživanja.

U 2014., Vlada planira zadržati proračunski deficit na ovogodišnjoj razini, a Linić tvrdi da je to ostvarivo zbog konzervativne projekcije rasta od 1,3 posto. S druge strane, Europska komisija procjenjuje da će hrvatski BDP u 2014. rasti tek 0,5 posto.

'Hrvatska treba riješiti svoje probleme kroz gospodarski rast, a ne traženjem vanjske pomoći', poručuje Linić.

Vlada planira popraviti proračunsku likvidnost za 22,5 milijarde kuna koncesioniranjem autocesta. Također, očekuje dodatne prihode od povećanja međustope PDV-a i trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode. Uštede se planiraju ostvariti na smanjenju poticaja poljoprivredi te kroz zdravstvenu reformu.

'Veći rezovi u javnom sektoru bili bi rizični', kaže Linić, izražavajući uvjerenje da Vlada može kontrolirati proračunski deficit i postupno ga smanjiti u prihvatljive okvire do 2016. godine.

Kao i premijer Milanović, ministar Linić odbacuje mogućnost da država otkupi MOL-ov udjel u Ini, navodeći kao razlog proračunska ograničenja.