Dok većina stranih ulagača zaobilazi Hrvatsku zbog nadaleko poznate neprijateljske klime prema investicijama, nađe se pokoja iznimka.

Zainteresirani za ulaganja u nekretninske projekte domaće tržište aktivno snimaju strani ulagači s Bliskog i Dalekog istoka. "Tržišta Hrvatske i Srbije pod posebnom su pozornošću ulagača. Najveći interes, očekivano, vlada za turizam", istaknuo je Charles Lewis iz londonskog ureda WYG-a. Tko su zainteresirani Lewis nije želio reći pozivajući se na ugovor o povjerljivosti. Osim Ikee i Supernove, ulaganja u poslovne nekretnine broje se na prste jedne ruke. Vedrana Likan iz Colliers Internationala ističe da su na tržištu prisutne samo dvije vrste ulaganja, od kojih je jedan završetak prije nekoliko godina započetih projekata koji su vlasnicima postali preskupi da još čekaju bolja vremena poput šoping centra Supernova.

Drugi su jaki domaći investitori sa zalihom kapitala i visokom razinom povjerenja tržišta, ali i banaka, među kojima su VMD i PB koji unatoč krizi završavaju projekte. Treba napomenuti da građevina, osim kapitala vlasnika, danas financiranje može osigurati samo sindiciranim kreditima u kojima sudjeluje i do 7 velikih banaka no to je, prema riječima Vedrane Likan, "samo ako imaju sreće i toliko kvalitetan projekt da mu se ne može odoljeti". Premda je teško da će ikad više ponoviti situacija iz 2007. kada su kupci u pet ujutro čekali u redu za stan u novom naselju, a cijenu zakupa tvrtke rijetko pokušavale spustiti, svaki segment tržišta nekretnina ima potencijala, kaže naša sugovornica. Najveći leži u logističkim centrima za koje se kontinuirano otvaraju natječaji na međunarodnom tržištu, no preduvjet za to je sniženje komunalnog doprinosa i pad visoke cijene zemljišta.

"Neophodno je formirati partnerstva države, lokalne uprave, investitora, developera, banke, vlasnika zemljišta i građevinske kompanije. Upravo je zbog tih nekoliko elemenata Hrvatska samo u 2013. izgubila četiri prilike. Svi investitori otišli su na susjedna tržišta, od čega čak dva u Srbiju", kaže Likan. Zakonodavni okvir prepreka je i procvatu naselja za osobe treće životne dobi, još jedne neiskorište niše. Prvi pozitivni pomaci, ne nužno i oporavak, predviđaju se krajem ove i iduće godine. Dok na nekim tržištima uspješno funkcioniraju "cheap & cheerful" modeli retail parkova s jeftinijim brendovima i orjentacijom na mlađe dobne skupine, njihov je uspjeh kod nas upitan.

Budućnost retaila stoga se vidi ulasku novih modnih marki na tržište što će donijeti val snižavanja rente, no vjerojatno ne i željeni pozitivan učinak na potrošačku moć. U uredskom dijelu očekuje se nekoliko tisuća novih uredskih kvadrata, no s obzirom na to da je riječ o gornjoj klasi prostora ne treba očekivati kumulativno niže cijene kvadrata koji se danas iznajmljuju između 12 i 14 eura po kvadratnom metru za provorazredne, odnosno 8 do 11 eura za B klasu ureda.