Investicije u turizmu ove su godine dosegnule gotovo 500 milijuna eura, a iduće bi godine trebale porasti za oko 40 posto ili na 676 milijuna eura s obzirom na planove turističkih tvrtki iz privatnog i javnog sektora i županija, izjavio je u ponedjeljak ministar turizma Darko Lorencin.

"Taj iznos planiranih investicija u turizmu za iduću godinu dobili smo nedavnim anketiranjem 61 turističkog subjekta i županija, a od ukupnih 676 milijuna eura oko 376 milijuna investirale bi turističke tvrtke odnosno privatni sektor, kod kojeg je i veći rast investicija od javnog u odnosu na ovu godinu", kazao je Lorencin na konferenciji za novinare.

Među tvrtkama najviše planiraju ulagati umaški Istraturist, rovinjska Maistra, Valamar Riviera, pulski Arenaturist, ACI, opatijski Liburnia Riviera Hoteli i druge, rekao je ministar, napominjući da iznose njihovih ulaganja ne može iznositi jer kotiraju na burzi.

Među županijama pak u turizam najviše planira ulagati Varaždinska županija, 61 milijun eura, što je Lorencin objasnio vlasništvom te županije nad Varaždinskim toplicama, za čiju je obnovu pripremljen projekt i spreman je za natječaje za EU fondove. S predviđenim ulaganjima od 50 milijuna eura iduće godine slijedi grad Zagreb, a u prvih pet su još Šibensko-kninska županija s 26 milijuna eura planiranih ulaganja, Istarska s 22 milijuna eura te Virovitičko-podravska s 20 milijuna eura.

"Za dodatnu i pojačanu investicijsku aktivnost u turizmu jednu od ključnih uloga imalo je i Ministarstvo turizma, pogotovo u procesima predstečajnih nagodbi 13 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, koje su gotovo sve zadnjih 20-ak godina bile u problemima i gubicima. Kroz predstečajne nagodbe nove je strateške partnere-investitore dobilo sedam turističkih tvrtki - Podgora, Živogošće, Medena, Vranjic, Korčula, Plat i Orebić, jedna je još u procesu traženja, Club Adriatic, a jedna je od strateškog interesa - Sunčani Hvar, u kojem je država zadržala svoj udjel od 32 posto i ima dobar odnos s novim vlasnikom nakon reorganizacije Orco grupe", istaknuo je Lorencin.

Po njegovim riječima, u tim je restrukturiranim tvrtkama ukupno oko 20 tisuća kreveta, od čega 11 tisuća u hotelima, a devet tisuća u kampovima, te gotovo tisuću stalno zaposlenih i još toliko sezonskih radnika, a svi su se investitori obvezali u idućih nekoliko godine u te tvrtke uložiti nešto više od 861 milijun kuna.

Kao posebno dobre primjere izdvojio je Hotele Plat koji su vlastitim sredstvima, bez pomoći države, izašli iz predstečajne te našli investitora na natječaju, ali i Kupare za čiju je revitalizaciju obvezujući natječaj završio krajem prošlog tjedna.

"Kupari su dobar primjer kako smo utrli put u načine rješavanja problematike bivše vojne imovine i suradnje s drugim ministarstvima, brojnim drugim institucijama i lokalnom upravom na vrlo različitim i kompleksnim imovinsko-pravnim i drugim pitanjima, što je i razlog zašto je to trajalo sve oko dvije godine", kazao je Lorencin.

Očekuje stoga, kako kaže, bar jednu ponudu za Kupare, za koji će se obvezujuće ponude otvoriti u ponedjeljak poslijepodne, a očekuje i da će ponuda biti valjana.

"Za Kupare želimo investitora koji će udovoljiti svim uvjetima iz ponudbene dokumentacije i koji će na ponuditi vrhunski proizvod na razini četiri i pet zvjezdica jer sve manje je ispod razine te prvorazredne lokacije kod Dubrovnika", poručio je Lorencin.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende podsjetio je da je pisma interesa za Kupare poslalo šest investitora, a otkupljeno je pet ponudbenih dokumentacija.

"Moguće da su neki i odustali kad su u toj dokumentaciji vidjeli sve što se od njih traži i koje uvjete moraju ispuniti, uključujući i nekoliko raznih jamstava banaka i reference i dokaze da mogu time upravljati i u zadanim rokovima ispuniti sve iz ugovora koje će potpisati", kazao je Pende.

Na pitanje kako komentira da je od tog posla navodno odustala KHA-Karisma Hotels Adriatic (konzorcij Agrokora, Karisme International i TUI-a), Pende je kazao da ne zna jesu li odustali ili ne. Investitorima se, dodaje, baš ne sviđa kada se od njih traži previše jamstava, što je u ovom slučaju bilo itekako važno, jer se ne žele dobiti "nova Haludova" i slične zapuštene prodane tvrtke.

Pende je najavio i da u operativniju fazu i traženje dozvola, partnera i financiranja, uskoro kreću projekti riječke Costabele, vrijedan 418 milijuna kuna, zračne luke na Malom Lošinju, vrijedan 260 milijuna kuna, rovinjskog hotela Park s oko 500 milijuna kuna te projekt Frapa rasorta Medine, vrijedan više od milijardu kuna. To su projekti s područja turizma uvršteni na listu strateških projekta i u njima Ministarstvo turizma vodi operativne skupine.