Postojeći europski sustav naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) sve je samo ne jednostavan, a osobito je kompliciran u slučaju „virtualnih proizvoda" - usluga telekomunikacija, bežičnog emitiranja programa i internetskog poslovanja.

Primjerice, ako neki Francuz koristi mobitel švicarskog operatera, švicarska mu tvrtka mora naplatiti francuski PDV i taj novac uplatiti francuskoj državi. Ali, ako Francuz koristi usluge švicarskog operatera na odmoru u Grčkoj, tvrtka treba naplatiti i uplatiti grčki PDV, što znači da mora imati i nevjerojatno komplicirani knjigovodstveni sustav fakturiranja, obračunavanja i uplate PDV-a za sve zemlje članice EU-a. Ni poslovanje unutar Europske unije nije jednostavno. Ako tvrtka iz zemlje članice A prodaje proizvod ili uslugu poduzeću u zemlji članici B, PDV će ubrati zemlja u kojoj se nalazi poduzeće kupac. A ako proizvod kupuje privatna osoba, PDV će pripasti zemlji u kojoj ima sjedište prodavatelj. Od 2015. godine to se mijenja: svi proizvodi i usluge, pa tako i tele komunikacijske, emisijske ili elektroničke, oporezivat će se PDV-om uvijek u zemlji u kojoj stalno boravište ima kupac, bez obzira da li je isporučitelj iz Europske unije ili izvan EU-a.

Pravilo destinacije

No, i uz to jednostavno osnovno „pravilo destinacije" postojat će mnoštvo finesa i praktičnih dilema pa je zato Europska komisija prije pet mjeseci formirala neovisnu stručnu skupinu za oporezivanje „digitalne ekonomije", sa zadaćom da preispita ključne probleme povezane s oporezivanjem digitalnih djelatnosti u EU-u te da iznese svoje ideje o najboljem pristupu različitm problemima i prilikama u tom području. Stručnjake je vodio bivši portugalski ministar financija Vitor Gaspar, a u srijedu 28. Svibnja skupina je podnijela Komisiji svoje prvo izvješće. „Snažan i brzorastući digitalni sektor je dobar za našu ekonomiju, ali mi moramo također razmišljati kako ćemo svoj porezni sustav prilagoditi svijetu interneta. Također, budući da kriza fokusira pozornost javnosti na državne financije, pitanje fer oporezivanja dolazi u prvi plan, kako za vlade, tako i za potrošače", rekao je o zadaćama stručne skupine predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso. Vitor Gaspar rekao je da „digitalizacija ekonomije otvara nove uzbudljive mogućnosti za poduzetnike i sve građane, ali i predstavlja izazov i priliku za sustave oporezivanja i porezne administracije koje će se morati prilagoditi novoj stvarnosti".

Povoljnije okruženje

Za Algirdasa Šemetu, povjerenika zaduženog za poreze, „zajednički EU pristup suzbijanju porezne evazije i uspostavi povoljnijeg poreznog okruženja za poslovanje, digitalno i ostalo, jedan je od naših glavnih ciljeva zadnjih godina", dok je povjerenica za digitalne poslove Neelie Kroes dodala: „Više nije posrijedi samo ‘digitalni sektor′, posrijedi je čitava ekonomija koja se digitalizira. U pitanju je stvaranje uvjeta za rast i zapošljavanje..."

Gasparovo povjerenstvo donijelo je nekoliko glavnih zaključaka. Prvi je da digitalna ekonomija ne zahtijeva poseban porezni režim nego da se postojeća pravila možda trebaju prilagoditi digitalizaciji ekonomije. Također, digitalizacija uvelike olakšava međunarodno poslovanje. Stoga je važno uklanjati prepreke jedinstvenom tržištu, uključujući porezne prepreke, i stvarati povoljno poslovno okruženje s neutralnim, jednostavnim i koordiniranim poreznim propisima. Povjerenstvo je podržalo sustav PDV-a za digitalne usluge temeljen na načelu destinacije, skupa s pojednostavljenjem koje će poduzećima donijeti „mini one stop shop" (to je sustav registracije poreznih obveznika i transakcija na jednom mjestu, koji se 2015. širi i na telekomunikacije i odašiljanje programa).

Agresivno planiranje

Da bi se svim poduzetnicima osigurao jednaki položaj na tržištu, stručnjaci predlažu ukidanje izuzeća od naplate PDV-a za male pošiljke iz država izvan EU-a. Povjerenstvo napominje da će za globalno suzbijanje porezne evazije i agresivnog poreznog planiranja najvažniji biti projekt skupine najbogatijih zemalja G20 i OECD-a pod nazivom „Erozija porezne baze i seljenja profita" (BEPS) pa predlaže da zemlje članice EU-a prema njemu zauzmu zajednički stav kako bi se izborile za najpovoljniji ishod za cijeli EU. Za EU će u sklopu projekta BEPS biti najvažnije suzbijanje štetne konkurencije porezima te preispitivanje pravila o transfernim cijenama i stvarnom mjestu poslovanja. U duljem vremenskom razdoblju trebat će razmotriti i radikalniju reformu poreznog sustava, poručili su nezavisni stručnjaci Europskoj komisiji, a na njoj je sada da razmotri izvješće povjerenstva i odluči u kojem smjeru će se kretati razvoj porezne politike u Uniji.