Potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u odnosu na studeni 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto, čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na listopad, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u studenom bila druga u eurozoni prema visini inflacije.

Državni zavod za statistiku objavio je u utorak da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u studenome 2025. u odnosu na studeni 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku bile više za 3,8 posto, a u odnosu na listopad 2025. (na mjesečnoj razini) za 0,6 posto.

Time je u odnosu na listopad međugodišnji rast cijena ubrzao, budući da je u tom mjesecu inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,6 posto. U rujnu je međugodišnja stopa inflacije iznosila 4,2 posto, a u kolovozu i srpnju 4,1 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), usluge su poskupjele za 6,6 posto, energija 5,3 posto, hrana, piće i duhan 4,1 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su za 0,1 posto.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, energija je poskupjela za 3,6 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,1 posto. Istodobno su, prema prvoj procjeni, cijene usluga te hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.

U eurozoni samo Estonija s većom inflacijom od Hrvatske

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.

Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u studenom imala je samo Estonija (4,7 posto), a nakon Hrvatske slijedi Austrija s 4,1 posto.

Eurostat procjenjuje godišnju inflacija u eurozoni u studenom na 2,2 posto, u odnosu na 2,1 posto u listopadu.

DZS ja najavio da će konačni podatke za studeni 2025. prema klasifikaciji ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni) objaviti 15. prosinca.