Inflacija mjerena potrošačkim cijenama tako je u listopadu na godišnjoj razini rasla brže u odnosu na rujan kada je iznosila 1,4 posto, no sporije u odnosu na kolovoz i srpanj, kada je iznosila po 2,1 posto, te u odnosu na 2,4 posto u lipnju, što je bio najveći rast cijena još od travnja 2013. godine.

Po podacima DZS-a, u listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše su, za 6,5 posto porasle cijene prijevoza, potom alkoholnih pića i duhana, koje u strukturi potrošačkih cijena imaju i najveći udio, za 2,8 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 2 posto, te usluga vezanih uz zdravlje za 1,7 posto.

U strukturi cijena hrane i bezalkoholnih pića, s prosječnim rastom od 0,5 posto, najveći se rast na godišnjoj razini bilježi kod cijena povrća od 3,3 posto, te kod kruha i žitarica od 2,7 posto.

U listopadu ove u odnosu na isti lanjski mjesec rast cijena od 0,6 posto zabilježen je i u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, komunikacija za 0,4 posto, rekreacije 1,5 posto i obrazovanja od 0,8 posto.

Istodobno, niže su bile cijene odjeće i obuće, za 1,7 posto, dok su cijene dobara i usluga u listopadu u odnosu prema istom mjesecu lani zadržale stabilnost.

Na mjesečnoj razini rast cijena 0,6 posto

Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na rujan, službena statistika u listopadu bilježi rast razine potrošačkih cijena za 0,6 posto.

Promatrano po glavnim skupinama, najviše su pritom skočile cijene odjeće i obuće, za 9,8 posto, s obzirom na nove kolekcije. Cijene obrazovanja su u prosjeku više za 1,1 posto, a one stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 0,5 posto. Cijene prijevoza u prosjeku su više za 0,3 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana te cijene zdravlja u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1 posto.

S druge strane, u listopadu ove godine u odnosu na mjesec ranije najviše su pale cijene raznih dobara i usluga za 1 posto, cijene u restoranima i hotelima, 0,3 posto, restorana i kulture 0,2 posto, te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva koje su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Istodobno su cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene komunikacija, također na mjesečnoj razini, ostale iste.

"Promatrano kumulativno u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je ubrzala je na 1,6 posto, s 1,5 posto koliko je iznosila u prvih devet mjeseci. Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u prvih deset ovogodišnjih mjeseci zadržala se na 0,9 posto", ističu analitičari Raiifeisenbank Austria (RBA).

Kako dodaju, rast potrošačkih cijena u 2018. prvenstveno je potaknut cijenama energije te hrane. Navode kako će temeljna inflacija, koja isključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene, ostati u ovoj godini ispod 1 posto godišnje.

"Očito, i usprkos povećanoj potražnji, pritisci na strani potražnje ostali su potisnuti, ali ne treba isključiti njihovo jačanje u posljednjim mjesecima ove i tijekom 2019. godine. Glavni pritisci na rast cijena dolazit će i dalje od cijena energije i prehrane koji su prvenstveno određeni kretanjima na globalnim robnim tržištima", stoji u priopćenju RBA.

Ističe se i da bi primjena smanjene stope PDV-a od 13 posto (od siječnja 2019.) za niz proizvoda dijelom mogla neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske.

"Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije koje su široko ovisne o globalnim cijenama roba. Zaključno, prosječna inflacija će ostati skromna tijekom 2018. i 2019. te zajedno sa stabilnošću tečaja kune u odnosnu na euro omogućavati nastavak ekspanzivne monetarne politike produljujući razdoblje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa", zaključuju u RBA.