Rast cijena u eurozoni naglo je ubrzao u studenome, potaknut poskupljenjem energije, približivši se razini od pet posto prvi puta otkada je europski statistički ured počeo objavljivati izvješća, pokazale su procjene objavljene u utorak.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), porasla je u studenome na 4,9 posto, sa 4,1 posto u prethodnom mjesecu, procijenio je Eurostat.

U studenome prošle godine cijene su bile 0,3 posto niže nego u istom mjesecu pretpandemijske 2019. godine.

Najviše su u mjesecu na izmaku porasle cijene energije, za 27,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U listopadu poskočile su 23,7 posto.

Kada se isključe cijene energije, inflacija je u eurozoni u studenome iznosila 2,5 posto.

Izrazitije je u studenome ubrzao i rast cijena usluga, s 2,1 na 2,7 posto.

Među zemljama eurozone najsnažnije su u studenome porasle cijene na Baltiku, za 9,3 posto u Litvi, za 8,4 posto u Estoniji i za 7,4 posto u Latviji.

Njemačka je sa 6-postotnim rastom cijena među zemljama s najvišim stopama inflacije, koji, uz skok cijena energenata, odražava i nisku poredbenu osnovicu u pandemijskoj 2020. kada je vlada privremeno snizila stopu PDV-a kako bi poduprla potrošnju u pandemijskoj krizi.

Dužnosnica Europske središnje banke (ECB) Isabel Schnabel izjavila je u ponedjeljak da je inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute u studenome dosegnula vrhunac i da će rast cijena u idućoj godini usporiti.

Inflacija bi u 2022. trebala pasti na dva posto jer će se problemi zastoja u opskrbi stišati a pad cijena energije popustiti, izjavila je Schnabel u ponedjeljak za televiziju ZDF.

Njezina sadašnja vrijednost odražava zastoje u opskrbi, ali i nisku razinu cijena u prošloj godini, u jeku pandemije, objasnila je dužnosnica ECB-a.