Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je iznosila minus 0,3 posto, četvrti mjesec zaredom, pritisnuta kontinuiranim padom cijena energenata u pandemiji, pokazuju u četvrtak procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

Inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) pala je u negativno područje u kolovozu prošle godine, prvi puta od 2016., i iznosila je 0,2 posto. U srpnju je još bila pozitivna i pokazivala je rast cijena na godišnjoj razini za 0,4 posto.

Inflacija je posljednjem prošlogodišnjem mjesecu bila u negativnom području u 12 zemalja eurozone, a najveći pad cijena bilježila je Grčka, za 2,4 posto u usporedbi s prosincem godine ranije.

Najvišu je pak infaciju u prosincu imala Slovačka, od 1,6 posto, dok je razina cijena u Francuskoj ostala nepromijenjena. Eurostat nije raspolagao procjenama samo za Austriju.

Prema promatranim kategorijama proizvoda, najveći su uteg i dalje energenti čije cijene padaju zbog slabije potražnje u uvjetima pandemije. U prosincu su pojeftinili za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U studenome cijene su im na godišnjoj razini bile niže 8,3 posto.

Najviše su ponovno porasle cijene svježe hrane, za 2,1 posto. Njihov je rast ipak upola blaži nego u studenome, pokazuju procjene Eurostata.

Temeljna inflacija, koja isključuje utjecaj promjenjivih cijena energije i svježe hrane, ostala je također nepromijenjena četvrti mjesec zaredom, na 0,4 posto.

Tako iskazana inflacija važan je orijentir Europskoj središnjoj banci (ECB) kod donošenja odluka o monetarnoj politici, a najnovija procjena pokazuje da je i dalje znatno ispod njezine ciljane razine od nešto ispod dva posto, kojom se postiže ravnoteža između rasta i stabilnosti cijena.