Na razini 27 zemalja članica EU-a godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) bila je u veljači za 0,1 postotni bod niža nego u siječnju i iznosila je 1,6 posto.

U eurozoni je smanjena za 0,2 postotna boda u odnosu na prvi ovogodišnji mjesec i iznosila je 1,2 posto, čime je europski statistički ured potvrdio procjenu od prije dva tjedna.

Najveći uteg za inflaciju u zoni primjene zajedničke europske valute bile su cijene energije koje su u veljači gotovo stagnirale nakon što su u veljači porasle 1,9 posto.

Najviše su pak porasle cijene svježe hrane, za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Kada se isključe te dvije kategorije proizvoda čije cijene često osciliraju, inflacija je u eurozoni u veljači iznosila 1,3 posto.

Najveći doprinos stopi inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute pružio je u veljači uslužni sektor, od 0,72 postotna boda. Slijede hrana, alkohol i duhanski proizvodi s 0,41 postotnim bodom, te industrijska dobra s 0,13 postotnih bodova.

Hrvatska izjednačena s eurozonom

Među zemljama EU-a najviše su godišnje stope inflacije u veljači bilježile Mađarska, od 4,4 posto, Poljska, od 4,1 posto, i Češka, od 3,7 posto.

U Hrvatskoj je godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u veljači iznosila 1,2 posto, nakon 1,8 posto u prvom ovogodišnjem mjesecu, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Njemačka, važan hrvatski trgovinski partner i najveće gospodarstvo eurozone, bilježila je inflaciju od 1,7 posto. U Sloveniji iznosila je dva posto.

Najnižu stopu inflacije mjerenu HICP-om bilježila je Italija, od 0,2 posto. Slijede Grčka s 0,4 posto i Portugal s 0,5 posto.

U usporedbi s prvim ovogodišnjim mjesecom godišnja stopa inflacije bila je u veljači manja u 21 zemlji članici, u jednoj je ostala nepromijenjena dok porasla je u njih pet, utvrdio je Eurostat.