Industrijska proizvodnja u eurozoni naglo je pala u prosincu, gotovo trostruko snažnije nego u EU, a u Hrvatskoj je gotovo stagnirala, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja u zoni primjene zajedničke valute pala je u prosincu prema sezonski prilagođenim podacima za 1,1 posto u odnosu na studeni, kada je bila porasla za revidiranih 1,4 posto, procijenio je Eurostat.

U EU proizvodnja je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu smanjena za 0,4 posto u odnosu na studeni kada je bila porasla za revidiranih 1,2 posto.

Razlika odražava nagli pad proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara u eurozoni, za jedan posto u odnosu na studeni. U EU bilježila je pak isti postotni rast.

EU je istodobno bilježila upola blaži pad proizvodnje trajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u odnosu na prosinac.

Najviše je proizvodnju na oba područja smanjio sektor intermedijarnih dobara, za 2,4 posto u EU i za 2,8 posto u eurozoni u odnosu na studeni.

Proizvodnja energije porasla je i u EU i u eurozoni za 1,3 posto.

Nagli pad u Irskoj

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 8,5 posto.

Slijedi Luksemburg s padom proizvodnje od 5,2 posto i Litva gdje se smanjila za četiri posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu prema sezonski prilagođenim podacima porasla za 0,1 posto u odnosu na studeni kada je bila pala za 1,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Najbliže je Hrvatskoj Grčka čija je proizvodnja u prosincu stagnirala u odnosu na studeni.

Najveći rast proizvodnje bilježila je Danska, za 13,5 posto. Slijede Portugal i Mađarska s rastom od 4,1 odnosno 3,8 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar

Manja proizvodnja energije

Godišnja usporedba pokazuje pad europske industrijske proizvodnje u prosincu i na godišnjoj razini, prvi puta od prošlog ljeta, za 1,7 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

U studenom proizvodnja je u eurozoni bila porasla za revidiranih 0,9 posto u eurozoni i za 1,9 u EU.

Najviše je pala proizvodnje energije, za 9,5 posto u EU, te za 9,3 posto u eurozoni u odnosu na prosinac 2021.

Dva područja bilježila su različite trendove u proizvodnji kapitalnih dobara koja je u EU u prosincu na godišnjoj razini porasla za 1,7 posto dok je u eurozoni stagnirala.

EU je istodobno bilježio znatno snažniji rast proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara, za 11,1 posto u odnosu na prosinac 2021. U eurozoni porasla je za 7,9 posto.

Hrvatska uz Belgiju

Među zemljama EU-a najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u prosincu Slovačka, za 13,1 posto.

Slijede Estonija i Luksemburg s padom proizvodnje za 11,5 odnosno 8,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 2,3 posto, kao i u studenome, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Isti postotni pad bilježila je u prosincu i Belgija.

Danska se pak izdvajala najsnažnijim rastom industrijske proizvodnje, za 26,1 posto u odnosu na isti mjesec 2021.

Slijede Malta sa skokom proizvodnje za 17,1 posto, te Mađarska i Poljska gdje je povećana za 5,8 posto.