Indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni pao je u rujnu za 0,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 54,1 bod, objavila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka, snizivši neznatno početnu procjenu njegove vrijednosti.

Rezultat odražava najslabiji tempo rasta aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute u četiri mjeseca.

U Markitu izdvajaju najslabiji rast aktivnosti u industriji od svibnja 2016. godine dok su u uslužnom sektoru aktivnosti blago ubrzale.

Kao glavni izvor problema ističu ipak trgovinu i niz protekcionističkih mjera koje su uvela velika gospodarstva svijeta, predvođena Sjedinjenim Državama.

"Najviše zabrinjavaju znakovi u stavci izvoza. Trgovinski su tokovi manje-više stali, što je u izrazitom kontrastu s rekordnim tempom rasta izvoza na kraju prošle godine", ističe glavni ekonomist Markita Chris Williams.

Geopolitičke napetosti i pojačane protekcionističke mjere ponovo su prigušile i očekivanja poslovnih čelnika za predstojeće razdoblje. Tako je u Njemačkoj poslovna klima pala na najnižu razinu u nešto više od dvije godine, primjećuju u Markitu.

"Poslovna su očekivanja za predstojeće razdoblje blizu najniže razine u protekle dvije godine, što znači da kompanije očigledno ne očekuju skori zaokret u potražnji", ističe Williamson.

Prema njegovim bi procjenama gospodarstvo eurozone u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju trebalo usporiti u odnosu na očekivani 0,5-postotni rast u prethodna tri mjeseca, "s obzirom na nedvojbeno posustajanje proizvodnje i priljeva novih narudžbi u proteklim mjesecima".