Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je u utorak kako su banke iznenađene odlukom predsjednika Vlade o zamrzavanju tečaja švicarskog franka, jer ona nije u skladu s načelnim dogovorom postignutim u ponedjeljak s Ministarstvom financija, kao i da se nadaju da će Sabor odustati od takvog zakonskog prijedloga "koji samo može izazvati dodatne probleme i vjerojatno prebacivanje ukupnog troška na porezne obveznike Republike Hrvatske".

U priopćenju u kojem se, kako stoji, prenosi stav banaka oko fiksiranja tečaja na godinu dana, iz HUB-a navode da su banke od kada je tečaj CHF-a naglo skočio pokazale dobru volju i odmah započele razgovore s Ministarstvom financija, koje je na sastanku načelno bilo prihvatilo prijedlog banaka za olakšavanje otplate dužnicima u CHF-u.

"Prema financijskom efektu, za dužnika rješenje banaka je vrlo slično kao i premijerov prijedlog, ali su ova dva rješenja suštinski različita, jer država najavljenim prijedlogom izravno i retroaktivno zadire u privatno-pravne poslovne odnose što je uistinu ustavno upitno", stoji u priopćenju HUB-a.

Pritom podsjećaju da su banke predložile zamrzavanje rata na rok od tri mjeseca tijekom kojih se treba naći trajno rješenje, a sljedeća tri mjeseca rate bi ostale zamrznute zbog provedbe rješenja.

Dodatno, kažu, banke su predložile i da trajno rješenje svakako uzme u obzir socijalne razlike među dužnicima, odnosno da se značajnije pomogne onima koji su zaista ugroženi te da se trajno rješenje mora zasnivati na podjeli troška između svih dionika.

"Premijer je točno primijetio da je odgovornost za stanje podijeljena na sve dionike te tim više iznenađuje njegova odluka da se teret prebaci na samo jednu stranu - banke. Premijer je isto tako točno naglasio da je ovakva odluka bez presedana. Zato smo uvjereni da će se i Europski sud pravde, ako mu se postavi to pitanje, na kraju suglasiti s takvom premijerovom ocjenom i uputiti na njezino ukidanje", naglašavaju iz Udruge banaka.

Dodaju i kako se zadnjih dana često spominje netočna tezu da su banke zarađivale na tečajnim razlikama, što je opovrgnuo i guverner Hrvatske narodne banke, koji je naveo točne brojke i naglasio da je razlika između imovine i obveza banaka u švicarskim francima takva da je potpuno jasno da banke ′nisu mogle s tog temelja ostvarivati ekstraprofite′.

"Zbog svega rečenog, nadamo se da će Sabor ipak odustati od jučer najavljenog zakonskog prijedloga, koji samo može izazvati dodatne probleme i vjerojatno prebacivanje ukupnog troška na porezne obveznike RH", zaključuju iz HUB-a.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović u ponedjeljak je na konferenciji za novinare rekao kako će Vlada Saboru predložiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima bi se tečaj švicarskog franka fiksirao na 6,39 kuna na razdoblje od godinu dana, na trošak financijskih institucija. Istaknuo je i da se u slijedećih godinu dana može pristupiti razgovorima o konverziji kredita vezanih uz franak u kunske kredite, za što će biti potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke jer to nije u isključivoj nadležnosti Vlade.

Premijer je kazao i da je slučaj jačanja franka bez presedana pa Vlada nije znala odakle početi te ni od koga nije moguće bilo dobiti jasan savjet, nego je trebalo donijeti političku, državničku i tek na kraju stručnu odluku.

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ′švicarcima′, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.