Izvješće europskog statističkog ureda pokazuje, također, da je javni dug na kraju trećeg lanjskog kvartala bio za 2,5 milijardi kuna veći nego u istom razdoblju godinu dana prije.

Međutim, udio duga u BDP-u skliznuo je u istom razdoblju za 2,4 postotna boda, s 83,4 na 81 posto.

Pad udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj razini, unatoč nominalnom rastu, zahvaljuje se rastu hrvatskog gospodarstva u prvih devet mjeseci prošle godine za otprilike 3 posto.

Udio duga u BDP-u ispod prosjeka EU

S udjelom javnog duga u BDP-u Hrvatska se nalazi ispod prosjeka u Europskoj uniji, u kojoj je na kraju trećeg tromjesečja taj udio iznosio 82,5 posto.

Pritom je najveći udio duga u BDP-u, 177 posto, zabilježen u Grčkoj, a potom Italiji, 134 posto, i Portugalu, 130 posto.

S druge strane, najmanji udio duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji, 8,9 posto, Luksemburgu, 23,4 posto, i Bugarskoj, 25,6 posto.

Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj već neko vrijeme pada, a domaći makroekonomisti i u idućem razdoblju očekuju nastavak pozitivnih trendova.

Očekuje se pad duga prema 80 posto BDP-a

"Iako je država u posljednjem lanjskom tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, stanje jav­nog duga samo na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, budući da se radi o refinanciranju starih dugova", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Smatra da će nova izdanja poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata.

"Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017., očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i ispod razina od 80 posto BDP-a", zaključuje Zrinka Živković-Matijević.