Prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) je u drugom tromjesečju ojačao za 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo tromjesečje 2017. realno porastao za 2,8 posto, pokazuju podaci DZS-a objavljeni u srijedu.

U EU je na godišnjoj razini BDP porastao u prosjeku 2,2 posto, a na kvartalnoj 0,4 posto.

"BDP nam kontinuirano raste od trećeg tromjesečja 2015., i to čak brže od prosjeka EU, s iznimkom četvrtog tromjesečja 2017. godine kada je hrvatski BDP rastao sporije od prosjeka u EU", navodi Krištof.

Kako napominje, u odnosu na prethodno tromjesečje stopa rasta hrvatskog BDP-a gotovo je tri puta brža nego stopa rasta EU 28. Pritom je Hrvatska druga najbrže rastuća ekonomija EU, a brže raste samo Rumunjska,s 1,4 posto, dok su najsporiji rast zabilježile Francuska i Italija, 0,2 posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP, prema originalnim podacima, porastao 2,9 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu, a ponajviše se zahvaljuje rastu izvoza i potrošnje.

To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, pri čemu je porast izvoza roba bio veći od porasta izvoza usluga.

Od djelatnosti, značajan rast je zabilježen u trgovini, pri čemu je i dalje najznačajniji doprinos rasta od trgovine na malo, s obzirom da ona čini većinu kategorije trgovine. No, zabilježen je i porast trgovine na veliko, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na promet automobila.

"Vrlo vjerojatno se radi, s obzirom na poraste u leasingu i osiguranju, o pripremama za turističku sezonu i obnovi flota rent-a-car vozila", ocjenuje Krištof.

Nešto niže stope rasta zabilježene su u djelatnosti industrije, 0,3 posto, prvenstveno uslijed smanjenja proizvodnje u metalnoj te brodograđevnoj industriji, u kojoj su, po Krištofovim riječima, u odnosu na prethodno razdoblje zabilježene znatno niže stope rasta.

Porast obujma je zabilježen i u djelatnostima poljoprivrede, zatim državne uprave, obrane i obveznog zdravstvenog osiguranja, a Krištof ističe kategoriju stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti, što uključuje i leasing kuće koje bilježe izvrstan rast, kao i turističke agencije, koje su po riječima ravnatelja DZS-a ostvarile "stvarno veliko povećanje svog poslovanja".

Visoka stope rasta su ostvarene i u djelatnosti građevinarstva, 3,6 posto, pri čemu je značajan porast zabilježen u dijelu stambenih zgrada, što, napominje Krištof, uključuje i energetsku obnovu zgrada, kao i obnovu hotelskih kapaciteta.

Na pitanje novinara o efektima Svjetskog nogometnog prvenstva na rast potrošnje i trgovine, Krištof kaže da je trgovina na malo imala iznimno visoke stope rasta u šestom mjesecu, no u BDP-u to još nije primjetno jer su samo dvije utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske bile u lipnju.

Kaže da se može očekivati da će biti vidljiv efekt nogometnog prvenstva na podacima za treće tromjesečje. Predviđa da ćemo kod uvoza zabilježiti povećanje, s obzirom da su naši turisti odlazili u Rusiju, što bi trebalo smanjiti sam BDP, jer svoja sredstva nisu potrošili u Hrvatskoj već tamo.

Krištof je napomenuo i da je došlo do unaprjeđenja modela pomoću kojeg se radi sezonska prilagodba, pa su i sezonski prilagođeni podaci za prethodno tromjesečje revidirani. Tako rast u prvom kvartalu na godišnjoj razini više nije 1,5 posto, već 2,6 posto, a rast u usporedbi sa zadnjim lanjskim tromjesečjem više nije 0,2 posto već 0,8 posto.

"Naime, utvrđeno je da efekt uskrsnog uzleta zahtijeva promjene tako da su za cijelu vremensku seriju drugačije sezonski prilagođene informacije, upravo u tom prvom i drugom tromjesečju za koje je relevantan uskrsni uzlet", pojasnio je Krištof.