Na ljestvici konkurentnosti koja uključuje 60 vodećih svjetskih ekonomija Hrvatska je ove godine zauzela 58. mjesto, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja pad za jedno mjesto, izvijestio je Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, partner Nacionalog vijeća za konkurentnost (NVK), koji je 25. put objavio Godišnjak svjetske konkurentnosti.

U analizi 20 indeksa Hrvatska bilježi najveće pogoršanje kod povećanja inflacije sa 2,3 na 3,4 posto, vrlo su loši bili i anketni odgovori o produktivnosti hrvatskih radnika i poduzeća, tehnološka infrastruktura pogoršana je zbog lošije vrijednosti indikatora internetske veze, kao i smanjenja ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu. Znatnije poboljšanje zabilježeno je samo u području javnih financija zbog smanjenja proračunskog deficita sa 4,5 na 3,5 posto BDP-a.

Ivica Mudrinić, predsjednik NVK, smatra da rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor.

Analiza konkurentnosti, napominje, "jasno poručuje da će se upravo mala, izvozno orijentirana i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od posljedica trenutne krize".

U razdobolju od 2006. do 2009. Hrvatska je bitno poboljšala ocjenu konkurentnosti, ali od 2010. do 2013. došlo je do zastoja i prestala je smanjivati zaostatak za nabolje plasiranim zemljama svijeta. Prvu poziciju ove su godine vratile SAD, prvenstveno zahvaljujući oporavku financijskog sektora, tehnološkim inovacijama i velikom broju uspješnih kompanija.

U Europi su najkonkurentnije Švicarska, Švedska, Norveška i Njemačka, a sve se one oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo te fiskalnu disciplinu. Jedna od zemalja koja je ostvarila znatan napredak je Litva koja je sa 36. skočila na 31. mjesto.