Hrvatska se suočava s velikim izazovima na tržištu rada koji su posljedica smanjenja broja stanovnika, njegovog starenja te brzog tehnološkog napretka, a procjena je da će do 2035. trebati više od 300.000 radnika, istaknuto je u utorak na konferenciji u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Svjetske banke.

"U posljednjih deset godina gotovo je 400.000 stanovnika manje, a prema projekcijama očekuje se da će se u sljedećih trideset godina njihov broj dodatno smanjiti za 19 posto. Do 2050. udio starijih od 65 godina mogao bi dosegnuti 30 posto, dok se s druge strane očekuje da će do 2035. Hrvatska trebati više od 300.000 radnika kako bi mogla odgovoriti na brze promjene na tržištu rada, pri čemu će sve veći naglasak biti na zelenim i digitalnim radnim mjestima", istaknuto je na konferenciji "Suočavanje s nedostatkom radne snage, znanja i vještina u Hrvatskoj".

Direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi poručila je da poboljšanjem javnih politika s ciljem iskorištavanja punog potencijala domaće radne snage, privlačenjem stranih radnika s različitim vještinama i poboljšanjem vještina sadašnjih i budućih radnika, Hrvatska može stvoriti uvjete za snažniji gospodarski rast i veću konkurentnost.

Naime, kako su istaknuli iz Svjetske banke, manjak raspoloživih kvalificiranih radnika jedna je od glavnih prepreka investicijama privatnog sektora i bržoj zelenoj tranziciji, a prisutan je u ključnim sektorima gospodarstva kao što su turizam, građevinarstvo i industrija. Također, taj manjak je jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u pružanju usluga kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravstvo te socijalna i dugotrajna skrb.

Povećanje participacije na tržištu rada

Stručnjaci Svjetske banke za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina hrvatskim nositeljima politika sugeriraju višedimenzionalna rješenja, koja uključuju i povećanje participacije na tržištu rada pružanjem ciljanih usluga za manje aktivne skupine kao što su mladi, stariji, niskokvalificirani, žene i migranti.

Mlade bi tako trebalo dodatno informirati, proširiti im mogućnosti stažiranja i naukovanja, pružiti poticaje za poslodavce, a bespovratna sredstva za samozapošljavanje dopuniti edukacijama o poduzetništvu. Sudjelovanje žena, pak, moglo bi se povećati poboljšanjem dostupnosti skrbi za djecu, proširenjem mreže ustanova dugotrajne skrbi, podržavanjem žena u poduzetništvu i izradom rodno osjetljivih aktivnih politika zapošljavanja.

Naposljetku, kažu, za bolju integraciju migranata trebalo bi izraditi novu migracijsku strategiju, poboljšati propise kojima se uređuje rad agencija za zapošljavanje, uložiti u tečajeve jezika i kulture te proširiti centre koji bi na jednom mjestu pružali integrirane usluge.

Poručuju i da je ključno razviti vještine u skladu s potrebama zelenih i digitalnih industrija, proširiti model cjelodnevne škole i modernizirati kurikulume, jačati industrijska partnerstva i poboljšati profesionalno usmjeravanje. Također, za uklanjanje postojećih izazova važno je i poboljšati programe usavršavanja i prekvalifikacije te jačati cjeloživotno učenje, poručili su, između ostalog, iz Svjetske banke.

Voditeljica predstavništva EK-a u Hrvatskoj Zrinka Ujević je izjavila da je pitanje radne snage i vještina radnika jedan od važnih elemenata europske konkurentnosti, a za njeno jačanje je važno ulagati u tržište rada, koje se mora prilagođavati novim izazovima. Tako, u cilju unaprjeđenja obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama, kako bi se razvile vještine potrebne za kvalitetna radna mjesta i život, Komisija je nedavno pokrenula i inicijativu "Unija vještina", navela je Ujević.

Vaučere već koristilo gotovo 40 tisuća građana

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš rekao je da je Hrvatska, uz pomoć i europskih fondova, poglavito Europskog socijalnog fonda, preokrenula trendove na tržištu rada, pa tako ima rekordno mali broj nezaposlenih te rekordnu zaposlenost.

Tu je i inovativni sustav vaučera, koje mogu koristiti i zaposleni i nezaposleni, a s ciljem stjecanja dodatnih vještina to je učinilo već gotovo 40 tisuća građana. "Kroz taj sustav želimo značajno podignuti produktivnost radne snage", izjavio je Vidiš, istaknuvši da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU-a koja je razvila takav široki model.

Rekao je da se u tržište rada ulaže i u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), gdje su mjere usmjerene na stjecanje vještina u zelenim i digitalnim industrijama. Izdvojio je i program Posao plus, što je mjera za dugotrajno nezaposlene, a u koju je lani uključeno oko tri tisuće građana.