U razdoblju od srpnja do rujna cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su uvećane 1,6 posto.

U eurozoni cijene su porasle 1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje kada su prema revidiranim Eurostatovim podacima uvećane 1,7 posto.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji rast cijena nekretnina zabilježen je u Latviji i Sloveniji, za 3,9 odnosno 3,1 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle 0,6 posto u odnosu na razdoblje od travnja do lipnja kada su porasle 2,6 posto. Nešto izrazitije su porasle cijene u Litvi, za jedan posto.

Pad cijena nekretnina na tromjesečnoj razini bilježili su samo Cipar, za 5,9 posto, Mađarska, za 1,5 posto, Danska, za 0,6 posto, Italija, za 0,3 posto, i Finska, za 0,1 posto.

Blaži rast cijena na godišnjoj razini

Na godišnjoj su razini cijene nekretnina u EU i eurozoni u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle 4,1 posto. U prethodnom su tromjesečju uvećane 4,2 posto u EU te 4,3 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a najsnažniji rast cijena na godišnjoj razini bilježila je Latvija, za 13,5 posto. Slijede Slovačka s 11,5 posto, Luksemburg s 11,3 posto te Portugal s 10,3 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bile osam posto više nego u istom razdoblju godine ranije. U prethodnom su tromjesečju na godišnjoj razini porasle 10,4 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo pratiti podatke za Hrvatsku.

Najblaži rast cijena bilježila je Italija, za samo 0,4 posto. Slijede Velika Britanija i Finska s poskupljenjem stambenih nekretnina godišnjoj razini za 1,1 odnosno 1,2 posto.