Na razini 27-člane Unije industrijska je proizvodnja u prvom ovogodišnjem mjesecu prema kalendarski prilagođenim podacima smanjena za 1,5 posto, nakon revidiranog 3,5-postotnog pada u prosincu.

U eurozoni je pala 1,9 posto, gotovo dvostruko blaže u usporedbi s revidiranim podatkom za prosinac.

Najviše je u prvom ovogodišnjem mjesecu i u EU i u eurozoni na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za po 2,6 posto.

Najviše se pak smanjila proizvodnja energije, za 5,8 posto u EU27, te za 6,7 posto u eurozoni.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje u siječnju bilježila Malta, za 8,1 posto. Slijede Poljska i Mađarska s povećanjem prozivodnje za 3,4 odnosno 2,7 posto.

Najviše se pak u siječnju na godišnjoj razini smanjila proizvodnja u Luksemburgu, za 9,2 posto. Slijedi Hrvatska s padom proizvodnje za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nakon 2,2-postotnog smanjenja u prosincu. Eurostat je izdvojio i Litvu gdje je proizvodnja pala 4,5 posto.

Oporavak proizvodnje u odnosu na kraj 2019.

Na razini 27-člane Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju je porasla dva posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda pala 1,6 posto.

Oporavak je zabilježen i u eurozoni, iskazan u skoku proizvodnje za 2,3 posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim podacima pala 1,8 posto.

Najviše je i u EU i u eurozoni u siječnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za po 3,2 posto.

Smanjena je samo proizvodnja energenata, i to za 0,1 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju porasla proizvodnja u Irskoj, za 5,7 posto. Snažan rast bilježile su i Mađarska i Slovačka, za 4,6 odnosno 4,5 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju porasla blagih 0,6 posto u odnosu na prosinac kada je pala 1,6 posto.

Najviše se pak na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja u Danskoj, za 2,1 posto. Slijede Latvija s padom proizvodnje od 1,9 posto te Litva, gdje je smanjena 1,8 posto.