Prošle je godine stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u Hrvatskoj iznosila 65,2 posto i uvećana je za 1,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije.

Nižu stopu zaposlenosti bilježile su u 2018. samo Grčka, od 59,5 posto, i Italija, od 63,0 posto. U skupini je još Španjolska sa stopom zaposlenosti od 67 posto.

U gotovo polovini zemalja EU-a stopa zaposlenosti bila je prošle godine viša od 75 posto, pri čemu je najvišu zabilježila Švedska, od 82,6 posto.

Slijede Češka i Njemačka s po 79,9 posto, te Estonija, sa 79,5 posto.

U Sloveniji bila je na granici od 75 posto.

Na razini Europske unije stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godine iznosila je prošle godine 73,2 posto i porasla je za 1,1 postotni bod u odnosu na godinu ranije.

Prema strategiji Europe 2020 EU u cjelini trebao bi iduće godine dosegnuti stopu zaposlenosti od minimalno 75 posto. Utvrđene su i ciljane razine za svaku zemlju članicu, pri čemu se vodilo računa o specifičnoj situaciji i mogućnostima zemalja.

Hrvatska je u 2018. premašila zacrtanih 62,9 posto iz strategije Europe 2020, a u skupini zemalja koje su dosegnule ili premašile zacrtani cilj nalaze se još Irska, Malta, Poljska i Slovačka, primjećuje Eurostat.

Raste broj zaposlenih starijih od 55 godina

Europska unija bilježi također kontinuirani rast stope zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, primjećuje Eurostat, s 38,4 posto u 2002. na 58,7 posto u 2018.

U 21 zemlji EU-a zaposleno je bilo više od polovine populacije u dobi od 55 do 64 godina a prednjači Švedska sa stopom zaposlenosti u toj dobnoj skupini od 77,9 posto.

Slijede Njemačka sa 71,4 posto, Danska sa 70,7 posto, te Estonija sa 68,9 posto.

Hrvatska je uz Luksemburg i Grčku među zemljama EU-a s najnižom stopom zaposlenosti u toj dobnoj skupini u 2018. godini, od 42,8 posto. U 2017. godini iznosila je 40,3 posto.

Najnižu je stopu zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine u 2018. bilježio Luksemburg, od 40,5 posto.

U svim je zemljama članicama stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine bila u 2018. viša nego u godini ranije, ističu u Eurostatu.

Hrvatska nešto bolja od prosjeka EU-a u razlici u zaposlenosti žena i muškaraca

Statističari ističu i kontinuirano velike razlike među zemljama EU-a u zaposlenosti žena i muškaraca.

Najveći je jaz u 2018. zabilježen na Malti, gdje je stopa zaposlenosti muškaraca u 2018. bila čak 22,3 postotna boda veća od stope zaposlenosti žena.

Slijedi Grčka sa stopom zaposlenosti žena za 21 postotni bod nižom od stope zaposlenosti muškaraca, te Italija s razlikom od 19,8 postotnih bodova u korist muškaraca.

U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti žena u 2018. godini iznosila 60,1 posto, a muškaraca 70,3 posto. S razlikom od 10,2 postotna boda Hrvatska je u skupini s Nizozemskom, gdje ona iznosi 10,1 postotni bod, Ciprom, s razlikom od 10,4 postotna boda, i Austrijom, s razlikom od devet postotnih bodova.

Ta je skupina ujedno nešto bolja od prosjeka Europske unije gdje je stopa zaposlenosti žena u 2018. bila 11,6 postotnih bodova niža od stope zaposlenosti muškaraca. Kod žena iznosila je 67,4 posto a kod muškaraca 79 posto, utvrdili su u Eurostatu.