Hrvatska je među europskim zemljama u kojima je dojam porezne nesigurnosti među poduzetnicima najviši, ponajviše uslijed čestih promjena poreznih propisa te nedorečenosti postupanja poreznih vlasti, pokazuju u petak predstavljeni rezultati istraživanja revizorske i konzultantske kuće Deloitte. 

"Istraživanje o porezima u Hrvatskoj i Europi" provedeno je krajem prošle godine među više od 800 tvrtki u 28 europskih zemalja unutar i izvan Europske unije, od kojih je 18 hrvatskih tvrtki.

Partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitta Dražen Nimčević kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja kako 72 posto hrvatskih ispitanika domaći porezni sustav ocjenjuje nesigurnim, a čak 89 posto smatra da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj viša nego u drugim zemljama. Pritom je istaknuo kako se taj postotak u tri godine provođenja istraživanja konstantno povećavao - 2013. je iznosio 72 posto, 2014. 79 posto, a 2015. je porastao na 89 posto.

To ne iznenađuje, kazao je Nimčević, uzmu li se u obzir promjene do kojih je došlo ulaskom Hrvatske u EU, posebno u provedbenom dijelu zakonodavstva. Naime, dodaje, naš je porezni sustav obilježen čestom nedorečenošću propisa ili nepostojanjem provedbene prakse, čak i kada su stvari zakonom dobro propisane.

Prema Deloittovom istraživanju, prema dojmu o poreznoj nesigurnosti Hrvatska se svrstala na četvrto mjesto u Europi. Na ljestvici predvode Francuska i BiH, u kojima je 100 posto ispitanika porezni sustav ocijenilo nesigurnim, a viša se stopa od hrvatske bilježi još samo u Italiji i iznosi 93 posto.

Pritom istraživanje pokazuje da hrvatske poduzetnike, za razliku od europskih, ne opterećuje toliko visina poreznih stopa (koja predstavlja problem za 29 posto ispitanika), koliko sigurnost u vezi s poreznom obvezama, koju je kao problem istaknulo 78 posto ispitanih, odnosno promjena poreznih propisa, koja je problem za 61 posto ispitanika.

Tako i na pitanje koje bi se promjene poreznih propisa najpozitivnije odrazile na konkurentnost gospodarstva hrvatski poduzetnici odgovaraju da su to veća sigurnost oko budućnosti poreznog sustava i stopa (61 posto), predvidljive porezne vlasti (39 posto) te pojednostavljenje poreznog sustava (33 posto). Česte promjene i nejasnošće oko poreza poduzetnicima stvaraju teškoće u toj mjeri da zasjenjuju čak i neke porezne stope, koje su među višima u Europi. Tako primjerice niti jedan ispitanik iz Hrvatske nije odgovorio da bi se konkurentnost zemlje podigla nižom stopom poreza na dobit. Nižu stopu PDV-a u tom je kontekstu izdvojilo 6 posto ispitanih, doprinosa za zapošljavanje 11 posto, a poreza na dohodak 22 posto.

Nimčević je to komentirao podsjetivši da se 85 posto hrvatskog proračuna puni upravo porezima na potrošnju i dohodak, dok je udio poreza na bilo koji oblik kapitala u usporedbi s njima mali, pa su i porezne vlasti zainteresiranije za porezne prihode koje pune budžet. Dodao je i da razna druga istraživanja o porezima koje je proveo Deloitte ukazuju na činjenicu da bi trebalo znatno rasteretiti oporezivanje plaća, koje je tako visoko da djeluje demotivirajuće, posebno za najplaćeniji dio zaposlenika, a da bi taj ′gubitak′ trebalo kompenzirati oporezivanjem kapitala. No, ističe, kako to ne bi otjeralo investitore, takva je promjena moguća tek kada se stvore uvjeti da investitori u Hrvatskoj uistinu i nešto zarade.