U 2019. godini višak opće države iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 0,4 posto, odnosno 1,553 milijarde kuna, navodi Eurostat.

Procjena za 2018. godinu snižena je za 0,1 postotni bod u odnosu na izvješće iz listopada, na 0,2 posto, odnosno 850 milijuna kuna.

Ukupno je 16 zemalja EU-a zaključilo prošlu godinu s proračunskim viškom, bilježi europski statistički ured.

Najveći višak u Danskoj

Daleko najveći višak ostvarila je Danska, od 3,7 posto BDP-a.

Slijede Luksemburg s 2,2 posto, Bugarska s 2,1 posto, Cipar i Nizozemska s po 1,7 posto, Grčka s 1,5 posto, Njemačka s 1,4 posto.

Skupinu zemalja s višom ispod jedan posto predvodi Austrija s 0,7 posto. Slijede Malta, Slovenija i Švedska s po 0,5 posto.

Irska je bilježila isti višak kao i Hrvatska a niži su ostvarile Češka i Litva, obje po 0,3 posto, te Portugal, od 0,3 posto.

Samo su dvije zemlje bile na gornjoj granici - Francuska ju je dosegnula s tri posto BDP-a a Rumunjska prekoračila s manjkom od 4,3 posto.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Francuska, dok ju je Rumunjka premašila s manjkom od 4,3 posto, stoji u Eurostatovom izvješću.

Manjak u EU i eurozoni

U prosjeku je 27 zemalja EU-a i 19 zemalja eurozone u 2019. godini bilježilo proračunski manjak od 0,6 posto BDP-a, izračunao je Eurostat.

Time je manjak u EU bio za 0,2 postotna boda viši nego u godini ranije, prema podatku koji ne uključuje Veliku Britaniju.

Na razini eurozone mannak je u prosjeku u 2018. iznosio 0,5 posto, čime je Eurostat potvrdio procjenu iz listopadskog izvješća.

Javni dug Hrvatske i dalje iznad granice

Hrvatska je u 2019. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 73,2 posto, odnosno 293,02 milijarde kuna.

U 2018. godini iznosio je 74,7 posto, čime je Eurostat snizio procjenu iz listopada za 0,1 postotni bod.

Hrvatska se tako svrstala među ukupno 11 zemalja Europske unije koje su prošle godine prekoračile gornju propisanu granicu duga od 60 posto BDP-a.

Najveći dug u Grčkoj

Najveći udio duga iskazanog udjelom u BDP-u imale su Grčka, od 176,6 posto, Italija, od 134,8 posto, i Portugal, od 117,7 posto.

Nešto je niži od vrijednosti BDP-a bio u Belgiji, gdje je iznosio 98,6 posto. U skupini su još Francuska s 98,1 posto, te Španjolska i Cipar s po 95,5 posto.

Najniži je pak javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto.

U Bugarskoj i Luksemburgu njegova je vrijednost otprilike petini BDP-a, a u Češkoj i Danskoj otprilike trećini.

Manji dug na razini EU-a i eurozone

Na razini 27-članog EU-a javni dug je u 2019. godini iznosio 77,8 posto BDP-a, procjenjuje Eurostat.

U godini ranije iznosio je 79,6 posto, prema podacima koji ne uključuju Veliku Britaniju.

U eurozoni je javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine iznosio 84,1 posto, procjenjuje Eurostat.

U 2018. godini iznosio je 85,8 posto, čime su europski statističari snizili listopadsku procjenu za 0,1 postotni bod.