Dok su u velikoj većini članica EU maloprodajne cijene goriva i maziva za automobile u 2014. godini padale, Hrvatska je među samo četiri države u kojima su one rasle.

Pokazuje to analiza "Kretanja cijena sirove nafte i njihov utjecaj na gospodarstvo" Hrvatske gospodarske komore. "Hrvatska je s prosječnim rastom ovih cijena od 1,9 posto među samo četiri članice (uz Rumunjsku, Cipar i Češku) u kojima je uopće realiziran rast, dok je kod preostale 24 članice realiziran pad od najnižih -1,4 posto na Malti do najoštrijih -5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosječan je pad na razini područja cijele EU iznosio -3,3 posto", piše u analizama Hrvatske gospodarske komore.

Uštede na gorivu otići će za plaćanje dugova

Napominju da su svjetske cijene sirove nafte počele padati još u kolovozu 2014., dok su u Hrvatskoj počele padati tek u posljednje dva mjeseca, sa značajnijim padom u prosincu od -5,8 posto. Kao razloge za "tromiji pad cijena naftnih derivata" u Hrvatskoj u odnosu na pad na svjetskih cijena sirove nafte navode tečaj, odnosno deprecijacija kune prema američkom dolaru, nedavnu liberalizaciju tržišta naftnih derivata pa sve do dublje i dugotrajnije opće gospodarske krize u usporedbi s ostalim članicama EU.

Smatraju da će i koristi od pada cijena biti nešto "prigušenije" u Hrvatskoj nego u ostalim članicama Unije. Za očekivati je da će stanovnici i kućanstva uštede na gorivu "preliti" u povećanu potrošnju drugih roba i usluga. "U Hrvatskoj tu vidimo ograničenja u kontekstu visoke zaduženosti stanovništva zbog čega je za očekivati kako će se tim viškom dohotka pokrivati u većoj mjeri dugovi, a u manjoj će se preliti u povećanu potrošnju", pišu iz HGK te navode kako niže cijene nafte neće dovesti niti do nižih cijena finalnih proizvoda jer će poduzeća izmučena dugogodišnjom krizom njima "samo olakšavati poslovanje i preživljavanje".

Naftni rat

Što se tiče svjetskog tržišta nafte, iz HGK pišu da su svojevrsnim "naftnim ratom" rezultirale geopolitičke tenzije oko Ukrajine između Rusije s jedne strane i SAD-a te Europske unije s druge te nastojanja zemalja OPEC-a da ne izgube tržište smanjenom ponudom. "Uz slabljenje globalne potražnje uslijed sporijeg oporavka eurozone, slabijeg rasta kineskog i japanskog gospodarstva te krize ruskog gospodarstva, odnos povećane ponude i suzdržane potražnje generirao je oštar pad cijena nafte na svjetskom tržištu", objašnjavaju iz HGK.