Hrvatska je pri provedbi fiskalnih mjera namijenjenih ublažavanju zdravstvenih i gospodarskih posljedica koronakrize djelomično zadovoljila međunarodne standarde pravovremenog informiranja i uključivanja zainteresiranih dionika, pokazuje analiza Instituta za javne financije (IJF).

International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, objavila je rezultate istraživanja o otvorenosti i odgovornosti u trošenju sredstava iz proračuna središnje države za ublažavanje koronakrize.

Istraživači IJF-a Josip Franić i Mihaela Bronić u novim Osvrtima Instituta za javne financije osvrnuli su se na rezultate tog istraživanja, posebice obe koji se odnose na Hrvatsku.

Osvrt istraživača IJF-a na rezultate istraživanja IBP-a "Koliko se otvoreno i odgovorno trošio proračunski novac za ublažavanje koronakrize?" obuhvatilo je oko 400 fiskalnih kriznih paketa donesenih između 1. ožujka i 30. rujna 2020. u 120 zemalja.

Istraživači IJF-a zaključili su kako je Hrvatska je pri provedbi fiskalnih mjera namijenjenih ublažavanju zdravstvenih i gospodarskih posljedica koronakrize djelomično zadovoljila međunarodne standarde pravovremenog informiranja i uključivanja zainteresiranih dionika.

Pojasnili su kako je takav ishod za Hrvatsku u prvom redu rezultat odgovarajuće količine pruženih informacija o samim kriznim mjerama koje je Vlada donijela tijekom ožujka i travnja 2020. godine. Time su djelomično kompenzirani lošiji rezultati institucija zaduženih za nadzor donošenja i provedbe kriznih mjera te minimalne participacije zainteresirane javnosti u njihovom donošenju i provedbi.

Kako bi poboljšali otvorenost i odgovornost pri donošenju i provedbi kriznih mjera, Vladi i Saboru istraživači IJF-a preporučili su objavljivanje mjesečnih podataka o provedbi svake pojedine postojeće mjere, ali i objavljivanje svih detalja o ugovorima vezanim uz javnu nabavu na svojim mrežnim stranicama. Predlaže se i poticanje Državnog ureda za reviziju da u što kraćem razdoblju provede revizije kriznih mjera, te uključivanje javnosti u formuliranje, odobravanje i njihovu provedbu.

Istraživanje se temeljilo na 26 pokazatelja podijeljenih u tri skupine s ciljem pronalaženja odgovora na pitanje koliko su središnje vlasti bile transparentne pri donošenju i izvršavanju kriznih mjera, potom do koje su razine nacionalni parlamenti i uredi za reviziju bili uključeni u tom procesu, te je li široj javnosti pružena adekvatna mogućnost sudjelovanja.

Istraživanje je isključivo fokusirano na sredstva osigurana u proračunu središnje države, što uključuje izravne financijske potpore, porezne olakšice te sve fiskalne mjere vezane uz kreditiranje i druge načine osiguranja likvidnosti. Mjere središnjih banaka, kao i one regionalnih i lokalnih vlasti, nisu obuhvaćene istraživanjem.

Hrvatska je dakle ostvarila djelomičnu otvorenost proračuna središnje države pri ublažavanju koronakrize i po tome je primjerice u društvu s primjerice Njemačkom, Italijom, Francuskom, Slovačkom, Slovenijom, Švedskom, Poljskom, Kanadom, Brazilom..

Jedino su Australija, Filipini, Norveška i Peru svojim građanima pružili odgovarajuću količinu proračunskih informacija i osigurale odgovarajuću ulogu svih dionika.

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, fiskalne intervencije u zdravstvene sustave i gospodarstva izazvane koronakrizom samo su do kraja 2020. dosegle 14 bilijuna dolara. Iako u pravilu opravdane, stoji u analizi IJF-a, ove intervencije sa sobom nose i značajne rizike vezane uz nerazborito i netransparentno trošenje javnih sredstava.