Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u nedjelju je poručio da nema mjesta panici te kako u normalnim okolnostima nitko ne mora strahovati od naglog povećanja rata kredita uslijed činjenice da je došlo do rasta stope inflacije.

Guverner HNB-a je u Dnevniku HRT-a poručio kako nikako nema mjesta panici da će građanima koji imaju dugoročne kredite s promjenjivom kamatnom stopom kamate naglo porasti, odnosno iznos rate kredita.

Vujčić je podsjetio da od 2015. godine do sada imamo rekordno niske kamatne stope te da HNB cijelo to vrijeme napominje da će se u jednom trenutku ta politika normalizirati, odnosno da će kamatne stope početi rasti.

Takav naš pristup, kao i preporuka bankama da građanima nude fiksne kamatne stope, istaknuo je Vujčić, doveo je do toga da je s 90 posto, koliko je bio udio varijabilne kamatne stope u kreditima, ona sada pala na 38 posto.

Znači, objasnio je, većina građana ima fiksnu stopu ili ima donekle zaštitu - odnosno fiksnu kamatnu stopu prvih 5 do 10 godina otplate, nakon čega je ona varijabilna.

"To znači da u nekakvim normalnim scenarijima, kako bi se trebale kretati kamatne stope, nitko neće osjetiti nekakav značajan rast kamatnih stopa u kratkom roku", poručio je.

Ako bi stopa inflacije duže vrijeme bila visoka, moglo bi doći do brže normalizacije monetarne politike odnosno bržeg rasta kamatnih stopa, dodao je Vujčić te objasnio što bi to značilo konkretno na jednom primjeru.

"Ako imate preostalo dospijeće kredita 20 godina ili više, onda bi vam jedan postotni poen rasta kamatne stope mogao povećati ratu kredita za otprilike 9,5 posto, a da pri tome nemate nikakvu zaštitu poput fiksne kamatne stope", rekao je.

Generalnu preporuku građanima s dugoročnim kreditima i promjenjivom kamatnom stopom da zatraže prebacivanje u kredite s fiksnom kamatnom stopom nije moguće dati, rekao je, ali i podsjetio da je HNB još 2017. dao preporuku bankama da onima koji to žele to i omoguće.

Guverner HNB-a ne očekuje da će rast cijena energenata imati takav inflatorni utjecaj kao što je to bilo ove godine.

"Energija je doprinijela s polovicom ukupnog rasta cijena. To je apsolutno najznačajniji doprinos inflaciji. Očekuje se trenutno da bi se cijene energenata sljedeće godine trebale stabilizirati ili čak blago padati, ako gledamo tržišta", rekao je.

No, upozorio je, postoji značajna neizvjesnost oko toga i ako bi te cijene nastavile rasti - to bi definitivno bio dodatni pritisak na inflaciju.

"Međutim, ne možemo očekivati ni u kakvom razumnom scenariju da dođe do takvog porasta kao što smo imali ove godine, kada su se s vrlo niske razine 2020. godine, pandemijske, cijene vratile na nekakve normalne razine. Tako da ne očekujem ništa slično onome što smo vidjeli kao inflacijski pritisak ove godine, ali cijene energije su definitivno bitne za ukupno kretanje inflacije", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

HNB očekuje da će inflacija ove godine privremeno ubrzati na 2,3 posto, dok se u 2022. godini očekuje njezino blago usporavanje na 2,1 posto.