Prvi prijedlog proračuna na sutrašnjoj sjednici Vlade vjerojatno će otkriti ono od čega nakon najava o otkazima najviše strahuju radnici u javnom sektoru: da je Slavko Linić u smanjenje rashoda uračunao i ukidanje njihovih regresa i božićnica.

Ako je suditi po izjavama sindikalnih čelnika, koji očekivano pokazuju otpor prema ukidanju prava svom članstvu, mogla bi to biti prva zaista teška bitka ove vlade, u kojoj će pokazati svoje stvarne kapacitete.

"Božićnica i regres spadaju u prava iz kolektivnog ugovora, a ako ih Vlada namjerava ukidati jednostrano, sigurno je samo da ćemo završiti na sudu. Dosad nismo čuli što namjeravaju, na zadnjem sastanku to sam kazao i ministru Liniću, ali mi ništa nije odgovorio. Potpuno je neprihvatljivo da iz medija dobijem prve informacije o namjeri da se ukine regres i božićnica", komentira za Business.hr Boris Pleša, šef Sindikata državnih i lokalnih službenika.

Vlada je, čini se, odabrala taktiku u kojoj će prvo predstaviti famozne "bolne rezove", a tek onda krenuti u pregovore sa sindikatima, što ovima, barem prema javnim istupima, nikako ne odgovara.

Za ukidanje prava iz kolektivnog ugovora, tvrdi sindikalist Pleša, već se neko vrijeme u javnosti priprema teren, u prvom redu medijskim stigmatiziranjem radnika u javnom sektoru, kao neradnika koji ostvaruju samo beneficije.

"Nikakvih izmjena kolektivnog ugovora neće biti bez konzultacije s članovima. Tako smo 2010. pristali na neisplatu božićnice, a godinu ranije nam je isplaćena u dva dijela", podsjeća Pleša.

Čelnik SSSH Mladen Novosel možda ne smije to reći, ali stječe se dojam kako se dijelom slaže s Vladinom namjerom da iz kolektivnog ugovora suspendira božićnicu i regres, ali tek uz pregovore i jasnu poruku što bi se time točno postiglo.

"Ne vjerujem da će se radnici tih prava odreći dobrovoljno. Strah me da Vlada, s druge strane, samo gleda kako će kresanjem proračuna ispuniti uvjete Svjetske banke i MMF-a. Ako žele 'ušparati' dvije milijarde, moramo znati gdje ih preusmjeravaju. Predizborna platforma bila im je oživljavanje realnog sektora i proizvodnje, no bojim se da toga ovdje nema", rekao je za Business.hr Novosel.

Kako u svojoj sindikalnoj središnjici okuplja mahom radnike iz privatnog sektora, podsjeća kako su oni u godinama slabijeg poslovanja pristajali i na smanjenje plaće i na izmjene kolektivnog ugovora jer je alternativa često bila - propast tvrtke. Kako država malo teže propada, teži su i pregovori s puno bolje organiziranim sindikatima državnih i javnih službenika.

Kolektivni ugovor zaposlenika u državnim službama istječe 31. srpnja, a iz Vlade su već najavili da će mijenjati dio Zakona o radu koji ostavlja stari kolektivni ugovor na snazi sve dok se ne potpiše novi. Kako se neslužbeno može čuti iz Kukuriku koalicije, Vlada ima i alternativni plan u slučaju da pregovori sa sindikatima zapnu. Mogao bi je, naime, spasiti europski Fiskalni pakt kojim EU svoje članice obvezuje da proračunski deficit zadrže na najviše tri posto. I prije službenog pristupanja EU Hrvatska bi mogla odredbe Pakta unijeti u Ustav ili uzdići na razinu ustavnog zakona. Premijer Milanović je tijekom nedavnog posjeta Bruxellesu rekao da je to spreman učiniti što prije.

Preuzimanjem odredbi Fiskalnog pakta Vlada bi mogla suspendirati Kolektivni ugovor koji radnicima jamči regres i božićnicu, navodeći da bi u suprotnom prekršila ustavni zakon. Ipak, ako bi došlo do tog scenarija, kojim bi se zapravo ukinuo socijalni dijalog zbog Fiskalnog pakta, porasli bi i izgledi za masovne ulične prosvjede u organizaciji sindikata.