To je, kako kažu, rezultat naše slabe konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu te neravnoteža naslijeđenih iz prijašnjeg razdoblja, kada se rast temeljio na ekspanziji potrošnje i investicija u sektorima koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni.

-Već četiri godine zaredom kretanja u realnom sektoru gospodarstva zato su iznimno nepovoljna, te se realan BDP smanjio za jednu desetinu u odnosu na 2008. godinu, a ukupna domaća potrošnja i investicije ukupno za oko 15%. -kažu iz HNB-a.

U takvim uvjetima anketna stopa nezaposlenosti u posljednjem je tromjesečju 2012. dosegnula 18%. Od početka krize manjak na tekućem računu platne bilance kontinuirano se sužavao, pretežno pod utjecajem smanjenja domaće potražnje, a u 2012. saldo je postao pozitivan. Priljevi kapitala, uključujući inozemna izravna ulaganja, pritom su sve slabiji. Privremeni porast inflacije u 2012. prouzročili su povećanje osnovne stope PDV-a i administrativne odluke o povišenju cijena.

Što se tiče pozitivnih činitelja, uvjeti na domaćem financijskom tržištu bili su nešto bolji nego u 2011. godini, pod utjecajem smanjenja kamatnih stopa na eurotržištima i pada globalne premije za rizik. Percepcija rizičnosti Hrvatske u takvim se okolnostima također poboljšala prateći
kretanja za zemlje u regiji, što je omogućilo nesmetano zaduživanje države na inozemnom tržištu.

Likvidnost domaćega bankovnog sustava bila je, napominju iz HNB-a, iznimno visoka, a kamatne stope na međubankovnom tržištu te kamatne stope za trezorske obveznice pale su na nezabilježeno nisku razinu. Da bi se preokrenuli nepovoljni trendovi u realnom sektoru, nužne su strukturne reforme za podizanje konkurentnosti domaćega gospodarstva i povećanje inozemnih izravnih ulaganja, a time i veći izvoz. Monetarna politika takve trendove poduprijet će održavanjem stabilnosti i primjerene likvidnosti financijskog sustava, zaključili su.