Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja intenzivirao u odnosu na prethodno razdoblje, u trećem je tromjesečju njegova dinamika rasta oslabila, s jedan posto u drugom na 0,6 posto u trećem tromjesečju.

"Očekujemo stopu rasta na razini ove godine od 2,7 posto, s time da pretežu negativni rizici", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, dodavši kako će glavni doprinos rastu stizati od osobne potrošnje, koja bi s ovogodišnjih očekivanih 3,2 posto trebala porasti po stopi od 3,5 posto.

Kako je istaknuo, u ranijim procjenama rasta bile su problem projekcije investicija, koje su se pokazivale slabije od onih projiciranih, pogotovo investicije u državnom sektoru.

Međutim, iduće godine, kaže Vujčić, rast bruto investicija u fiksni kapital mogao zamjetno intenzivirati, s ovogodišnjih projiciranih 3,7 na 6 posto, uz pretpostavku jačanja investicija opće države zbog snažnijeg korištenja novca iz EU fondova.

Investicije su važne jer čine temelj za zdrav i održiv rast, rekao je Vujčić.

Dodaje da kompozicija rasta u kojoj se smanjuje doprinos izvoza, a raste osobna potrošnja, smanjuje održivost rasta gospodarstva te su potrebne reforme kako bi se privukle inozemne i domaće investicije.

Na tržištu rada u HNB-u očekuju nastavak rasta zaposlenosti, što će doprinijeti daljnjem smanjenju nezaposlenosti na rekordno nisku razinu od 7,2 posto. Broj zaposlenih u ovoj bi godini trebao porasti za 2,4 posto, a u idućoj se očekuje rast od 1,8 posto.

U središnjoj banci očekuju usporavanje inflacije u idućoj godini - s ovogodišnjih 1,5 na 0,9 posto u 2019. godini.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2018. očekuje se nešto povoljnija ostvarenja u odnosu na 2017. godinu, ponajprije zahvaljujući daljnjem rastu prihoda od turizma te jačem korištenju EU sredstava.

No, u 2019. godini u HNB-u očekuju smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu, s očekivanih 4,1 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto BDP-a u 2019., i to ponajviše zbog rasta deficita u robnoj razmjeni.

Središnja banka očekuje i nastavak trenda pada inozemne zaduženosti, pa bi bruto inozemni dug u 2019. mogao pasti na 70 posto BDP-a, s ove godine projiciranih 75 posto. To je vrlo dobar trend i značajno može utjecati na rejting zemlje, ustvrdio je Vujčić, dodavši da je taj pokazatelj važan i u razgovorima s EU oko ulaska u eurozonu.

Osvrnuvši se na uvjete financiranja, Vujčić ističe da se bilježi dugoročni trend poboljšanja, ustvrdivši da se kamante stope na kredite smanjuju, a na dug države su se "zalijepile oko nule", zahvaljujući visokoj likvidnosti na financijskom tržištu.

Plasmani banaka poduzećima blago rastu, stanovništvu nešto brže, kaže Vujčić, procjenjujući da bi se isti trendovi u pogledu poduzeća mogli nastaviti i u 2019. godini, dok bi se kreditiranje stanovništva moglo zadržati na sadašnjoj razini ili čak i blago pasti.

HNB će nastaviti s deviznim intervencijama i u 2019.

HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost sustava, uz održavanje stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru. Povećanju likvidnosti doprinijeli su otkupi deviza od poslovnih banaka, kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na kunu i povećane međunarodne pričuve.

Vujčić je podsjetio da je HNB i jučer intervenirao na tržištu, a tako će nastaviti i u idućoj godini.

HNB to radi da održi stabilnost tečaja, da značajno ne aprecira. Otkupom viškova deviza povećavaju se devizne pričuve, a karakter monetarne politike čini jako ekspanzivnim, istaknuo je Vujčić.

Kada bi te intervencije izostale, tečaj bi u ovom trenutku bio puno jači nego sada, napominje guverner.

Središnja je banka u jučerašnjoj intervenciji od poslovnih banaka otkupila 457,7 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,397965 kuna za euro, čime je u sustav ′ubacila′ oko 3,39 milijardi kuna.

To je druga devizna intervencija središnje banke u ovom mjesecu, a ukupno četvrta u ovoj godini kojima HNB nastoji utjecati na smanjenje aprecijacijskih pritisaka na kunu.

HNB je intervenirao i 4. prosinca kada je od poslovnih banaka otkupio 494,7 milijuna eura pa je s dvije intervencije u prosincu od banaka otkupio gotovo milijardu eura (952,4 milijuna eura) te u sustav ubacio nešto više od sedam milijardi kuna.

Dodaju li se tomu i intervencije u svibnju i početkom siječnja ove godine, HNB je ukupno u ovoj godini od banaka otkupio gotovo 1,7 milijardi eura ili otprilike 730 milijuna više u odnosu na prethodnu godinu.

Po podacima središnje banke, prosječni višak kunske likvidnosti u prvih 11 mjeseci ove godine iznosio je 24,6 milijardi kuna ili 9,4 posto BDP-a. Bruto međunarodne pričuve na kraju studenoga, pak, iznosile su 17 milijardi eura, odnosno za 1,3 milijardi su više nego krajem 2017. godine.