Za Hrvatsku kao buduću članicu eurozone procedura pri makroekonomskim neravnotežama postaje iznimno važna jer utječe na dinamiku uvođenja eura, upozorava HNB.

U prosincu 2011. u Europskoj uniji na snagu je stupio paket zakonskih propisa kojima je cilj jačanje otpornosti gospodarstva EU-a na buduće financijske krize. Jedan od najvažnijih elemenata novog okvira gospodarskog upravljanja jest uspostavljanje procedure pri makroekonomskim neravnotežama (engl. Macroeconomic Imbalances Procedure, MIP). U MIP-u za 2014. Europska komisija je utvrdila da su prekomjerne neravnoteže prisutne u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, a od nositelja ekonomske politike u tim državama očekuje se poduzimanje odgovarajućih mjera za ublažavanje tih neravnoteža.

Europske preporuke za Hrvatsku imat će i konačnu ocjena o tome poduzimaju li hrvatske vlasti dovoljno odlučnih mjera za ispravljanje neravnoteža i, slijedom toga, pokreće li Vijeće EU-a za Hrvatsku korektivni dio MIP-a.
Važnost MIP-a veća je za države izvan eurozone poput Hrvatske, jer ishod ove procedure može imati učinke na našu perspektivu pristupanja ERM-u II, što je jedan od preduvjeta za uvođenje eura, naglašava najnovija analiza Hrvatske narodne banke „Okvir za praćenje makroekonomskih neravnoteža u Europskoj uniji - značenje za Hrvatsku" autora Mislava Brkića i Ane Šabić.

Zašto je procedura MIP-a za Hrvatsku važna?

Zaključke o postojanju makroekonomskih neravnoteža i njihovoj štetnosti HNB promatra i iz perspektive uvođenja eura u Hrvatskoj. Naime, iako su uvjeti za uvođenje eura ostali nepromijenjeni, novi mehanizmi i pravila cjelokupnog okvira za gospodarsko upravljanje mogu postati neformalni kriteriji pri ocjeni spremnosti za uvođenje eura. Tako bi se za države članice izvan eurozone pokazatelji makroekonomskih neravnoteža mogli uzimati kao neformalni uvjeti za uvođenje eura, navodi HNB.

Naime, država članica kojoj su pronađene prekomjerne neravnoteže te je odlučeno ušla u proceduru otklanjanja istih, neće moći pristupiti tečajnom mehanizmu jer postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža upućuje na to da država nije postigla dostatan stupanj održive konvergencije.

Za Hrvatsku kao buduću članicu eurozone procedura pri makroekonomskim neravnotežama postaje iznimno važna poveže li se s postupkom ocjenjivanja postignutog stupnja konvergencije. Kriteriji nominalne konvergencije za uvođenje zajedničke valute nisu se mijenjali, ali zajedno s njima praćenje makroekonomskih neravnoteža može dati cjelovitu sliku o stanju i mogućim ranjivostima konkretnoga gospodarstva.

Pokazatelji makroekonomskih neravnoteža mogli bi se upotrijebiti već u pregovorima o sudjelovanju nacionalne valute u tečajnom mehanizmu (ERM II) te bi se moglo dogoditi da institucije Europske unije pošalju poruku članici koja aplicira za sudjelovanje u ERM-u II da odgodi svoj zahtjev za sudjelovanje dok ne ispravi uočene neravnoteže. Takav bi razvoj mogao bitno utjecati na ukupnu dinamiku uvođenja eura u državama članicama izvan eurozone, navodi HNB.

Što prati MIP

U okviru MIP-a prati se ukupno 11 pokazatelja koji pomažu u otkrivanju makroekonomskih neravnoteža. Osim pokazatelja vanjskih ranjivosti i unutarnjih neravnoteža, u MIP su uključeni i pokazatelji koji mogu upućivati na slabljenje konkurentnosti gospodarstva. Kada se određenoj državi članici na osnovi analize ostvarenja utvrdi prekoračenje referentne vrijednosti za određeni pokazatelj, Europska komisija započinje dubinsku analizu njezina gospodarstva kako bi utvrdila postoje li u njemu makroekonomske neravnoteže, te, ako postoje, jesu li one prekomjerne.

S obzirom na to da je Hrvatska počevši s MIP-om za 2014. godinu također obuhvaćena ovakvim praćenjem makroekonomskih neravnoteža u EU-u, u analizi HNB se detaljnije ocjenjuju ostvarenja Hrvatske prema pojedinim pokazateljima te se raspravlja o mogućim posljedicama sudjelovanja u toj proceduri za hrvatsko gospodarstvo.

Za detaljniju analizu potencijalnih neravnoteža u Hrvatskoj izdvojeno je nekoliko pokazatelja za čije je referentne vrijednosti izvjesno da će u sljedećem razdoblju biti prekoračene. U MIP-u za 2014. Hrvatska ne zadovoljava tri pokazatelja - stanje međunarodnih ulaganja, kretanje udjela u svjetskom izvozu i stopu nezaposlenosti, dok će kod pokazatelja duga opće države referentna vrijednost biti premašena već u sljedećem krugu procedure.

Autori zaključuju da se slaba ostvarenja Hrvatske prema navedena četiri pokazatelja strukturno uvjetovana, pa se ne može očekivati njihovo brzo svođenje u dopuštene okvire. Primjerice, kod pokazatelja stanja međunarodnih ulaganja Hrvatska gotovo trostruko premašuje utvrđenu referentnu vrijednost, što je rezultat snažnog priljeva inozemnoga kapitala u proteklom desetljeću. Nepovoljna dinamika udjela u svjetskom izvozu pokazatelj je po kojemu se Hrvatska u negativnom smislu razlikuje od usporedivih država članica, koje u pravilu imaju znatan rast tržišnog udjela.

FDI - osnovna poluga rasta

Nadalje, nepovoljna strukturu kapitalnih priljeva, među kojima su proizvodna izravna ulaganja (FDI) bila zanemariva, ali i usmjerenost hrvatskog izvoza na spororastuća tržišta u okružju, uzrok su slabim izvoznim rezultatima.

Povećanje stope nezaposlenosti djelomično je ciklička pojava jer se događa u uvjetima slabe domaće i inozemne potražnje, ali djelomično odražava i strukturnu korekciju zaposlenosti u sektorima u kojima je postojao višak kapaciteta.

S obzirom na ograničen manevarski prostor monetarne i fiskalne politike kao poluge gospodarskog oporavka, nositelji ekonomske politike ispravno vide rješenje u privlačenju inozemnih ulaganja koja bi trebala potaknuti investicijski ciklus privatnog sektora i gospodarski rast, zaključuje analiza HNB-a.