Analitičari HGK u komentaru nedavno objavljenih podataka Hrvatske narodna banke (HNB) o kretanja bruto inozemnog duga navode kako je, nakon tri mjeseca uzastopnog pada, u srpnju razina tog duga neznatno povećana, za 64,6 milijuna eura, na 40,4 milijarde eura.

Pritom su na godišnjoj razini zadržane i ojačane pozitivne tendencije jer je u odnosu na srpanj lani inozemni dug smanjen za 3,8 milijardi eura ili 8,6 posto, što je najveći pad u ovoj godini.

Strukturno su tendencije u kretanju bruto inozemnog duga ostale nepromijenjene u odnosu na prethodne mjesece, pa se tako i dalje bilježi izrazito visok međugodišnji pad duga drugih monetarnih financijskih institucija - u srpnju za 20,4 posto - a nastavlja se i pad inozemnog duga opće države, za 10,7 posto, kao i ostalih domaćih sektora, za 7,7 posto, navodi se u analizi HGK, objavljenoj u četvrtak.

Najdugotrajniji, još od svibnja 2012. godine, i najintenzivniji godišnji pad - dvoznamenkasti u posljednja 22 mjeseca - bilježi dug drugih monetarnih financijskih institucija, odnosno banaka jer pri potisnutoj kreditnoj aktivnosti i orijentaciji države i tvrtki na financiranje na domaćem tržištu banke smanjuju svoje inozemne obveze, navode iz HGK.

Istodobno povoljna proračunska kretanja smanjuju razinu potrebnog financiranja proračunskog manjka, pa se kontinuitet godišnjeg pada inozemnog duga opće države protegao na posljednjih 17 mjeseci, s izuzetkom ožujka ove godine kada je izdana inozemna obveznica.

U prvih sedam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,3 milijarde eura, pri čemu su smanjeni dugovi opće države, za 1,3 milijarde eura, ostalih domaćih sektora, za 552 milijuna eura, i drugih monetarnih financijskih institucija, za 507,9 milijuna eura.

Istodobno je povećan dug središnje banke za 724 milijuna eura, uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove, kao i dug na temelju izravnih ulaganja, za 324,7 milijuna eura.

U takvim okolnostima, kako navode analitičari HGK, u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominiraju ostali domaći sektori s 36,1 posto ili 0,2 postotna boda manje nego na kraju 2016. godine.

Slijedi opća država s udjelom od 33,5 posto ili 2,1 postotni bod manje, izravna ulaganja s 15 posto ili 1,3 postotna boda više, druge monetarne financijske institucije s 10 posto ili 0,9 postotnih bodova manje i središnja banka s 5,3 posto ili 1,9 postotnih bodova više nego na kraju 2016. godine.

"U narednom razdoblju očekujemo nastavak identičnih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, s obzirom na to da uspješna fiskalna konsolidacija smanjuje potrebe države za zaduživanjem, a istodobno povoljna monetarna situacija na domaćem tržištu motivira državu i tvrtke da dominantnom orijentacijom na domaće zaduživanje smanjuju rizike dugova u stranoj valuti. Stoga očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, a time pridonijeti i vrlo vjerojatnom skorom povećanju kreditnog rejtinga zemlje", ističe u komentaru Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.