Na razini Europske unije godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u ožujku je iznosila 1,7 posto i bila za 0,4 postotna boda viša nego u veljači. U ožujku prošle godine iznosila je 1,2 posto.

U eurozoni je također uvećana za 0,4 postotna boda, na 1,3 posto, u skladu s prvom procjenom Eurostata. U prošlogodišnjem ožujku iznosila je 0,7 posto.

Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u području primjene primjene zajedničke europske valute pružio je uslužni sektor, nešto više od pola postotnog boda. U ožujku su cijene usluga porasle 1,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, sličnim tempom kao i u veljači.

Slijede energenti, s doprinosom od 0,43 postotna boda, nakon što su im cijene poskočile za 4,3 posto u odnosu na ožujak lani. U veljači su bile niže za 1,7 posto u usporedbi s godinom ranije, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatska blizu europskog prosjeka

Izuzev Grčke, sve zemlje članice EU-a zabilježile su rast potrošačkih cijena u usporedbi s ožujkom prošle godine.

Najvišu inflaciju imala je Poljska, od 4,4 posto. Slijede Mađarska s 3,9 posto, te Rumunjska i Luksemburg, s rastom potrošačkih cijena od po 2,5 posto.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u ožujku porasle za 1,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. U veljači su zabilježile rast na godišnjoj razini prvi puta od izbijanja pandemije, i to za 0,7 posto.

U ožujku prošle godine godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila je 0,5 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najblaži rast cijena imali su u ožujku Portugal, Malta, Irska i Slovenija, od po 0,1 posto.

U Grčkoj su pak potrošačke cijene pale dva posto u odnosu na lanjski ožujak.