Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u studenom u eurozoni jedan posto, procijenio je Eurostat, čime je ponovo dosegnula razinu iz kolovoza.

U listopadu cijene su u zoni primjene zajedničke europske valute porasle 0,7 posto.

Cijene svježe hrane skočile su u studenome 1,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, gotovo trostruko snažnije nego u listopadu.

Znatno je ubrzao i rast cijena usluga, na 1,9 posto, nakon 1,5-postotnog povećanja u prošlom mjesecu.

Cijene energenata potonule su pak 3,2 posto, nakon 3,1-postotnog pada u listopadu.

Temeljna inflacija koja ne uključuje oscilacijama podložne cijene svježe hrane i energenata a Europska središnja banka (ECB) pozorno je prati pri kreiranju monetarne politike ubrzala je u mjesecu na izmaku na 1,5 posto, s 1,2 posto u prošlom mjesecu.

ECB u srednjoročnom razdoblju cilja na inflaciju od ′nešto ispod dva posto′ a ne uspijeva je dosegnuti godinama unatoč ultra blagoj monetarnoj politici. Tako je prošli predsjednik Mario Draghi, čiji je mandat istekao početkom mjeseca, objavio u listopadu nove poticajne mjere kako bi podupro posustalo gospodarstvo i inflaciju.

Ponovo je pokrenuo program kupnje obveznica, u vrijednosti 20 milijardi eura mjesečno, ali je upozorio da je manevarski prostor središnje banke dobrim dijelom iscrpljen, pozivajući vlade članica eurozone da priskoče u pomoć gospodarstvu fiskalnim mjerama.