Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da su glavni okidači inflacije egzogeni, odnosno rezultat rasta cijena sirovina i goriva na svjetskim tržištima te prekida u globalnim opskrbnim lancima zbog pandemije.

DZS je objavio da je inflacija potrošačkih cijena u listopadu porasla 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine. U odnosu na rujan potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto.

Ističući da Hrvati imaju iskustvo s inflacijom iz prošlih vremena, pa zato treba biti vrlo oprezan u komunikaciji, Marić je nakon sjednice užeg kabineta Vlade napomenuo da povećanje cijena, zbog strukture potrošačke košarice, kod građana s nižim dohotkom ima veći utjecaj nego kod onih s višim dohotkom. Naime, kako je pojasnio, u strukturi košarice onih s nižim dohotkom više sudjeluju prehrana, komunalije i energija nego kod onih s višim dohotkom.

No, Hrvatska je, dodao je, ispod europskog prosjeka po stopama inflacije te podsjetio na vladinu projekciju prema kojoj bi prosječna godišnja stopa inflacije za 2021. trebala iznositi 2,4 posto. "Djelomično umirujuće" po njemu su i poruke iz Bruxellesa po kojima bi se učinci inflacije trebali "ispuhati" tijekom 2022. i 2023. godine.

"Pratit ćemo i po potrebi reagirati, ali u ovom trenutku inflacija nije na razinama koje nisu održive", rekao je Marić i dodao da trenutne stope ne ugrožavaju mastriške kriterije za ulazak u eurozonu po pitanju stabilnosti cijena i željeni ulazak Hrvatske u tu zonu 2023. godine.

Ti kriteriji, naime, kažu da stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju (EMU), pri čemu se stopa inflacije mjeri indeksom potrošačkih cijena.

Marić se osvrnuo i na objavu rejting-agencije Fitch koja je u petak podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz ′BBB-′ na ′BBB′, uz pozitivne izglede i naglasio da je to treći puta da ta agencija diže hrvatski kreditni rejting u mandatu sadašnje vlade.

Pozitivni izgledi po njegovim riječima nagovještavaju daljnji smjer ocjena te agencije, a govore i o tome da Fitch cijeni hrvatski gospodarski rast, stabilnost javnih financija, smanjivanje javnog duga i perspektivnu ulaska u eurozonu, kao i političku stabilnost. Poboljšani rejting, po njegovim će riječima, najviše utjecati na cijenu zaduživanja države na tržištima kapitala.