„Vrijednost toga fonda trebala bi biti u visini najmanje jedan do dva posto godišnjeg bruto nacionalnog dohotka (BND) u iduće tri godine, što bi u EU proračunu osiguralo dodatnih 150 do 300 milijardi eura za svaku godinu u razdoblju od 2021. do 2023.", citira Reuters nacrt prijedloga.

Cilj je "rasporediti ravnomjerno izvanredne troškove jedinstvene krize na vrlo dugo razdoblje", navodi pak dpa koja je također dobila uvid u prijedlog.

Odgovor EU-a na krizu trebao bi se fokusirati na bespovratnu pomoć kojoj bi se mogli dodati krediti.

"Razlika bi se mogla pokriti kreditima zemljama-članicama ali oni bi trebali ostati dodatak bespovratnoj pomoći", sugerira Pariz.

"Kako bi se osigurao maksimum dodane vrijednost, ti bi krediti trebali uključivati razdoblje počeka, vrlo duge rokove dospijeća i niske kamatne stope", predlaže Pariz.

"Ključno je također da fond bude uspostavljen u što kraćem roku, možda i prije nego što stupi na snagu novi višegodišnji financijski okvir (MFF)", dodaje se.

Komisija bi trebala financirati fond jednokratnim izdanjem obveznica s rokom dospijeća od dvije do osam godina a kao pokriće koristiti veći manevarski prostor u višegodišnjem proračunskom okviru EU-a i jamstva vlada država-članica.

Obveznice bi se mogle reprogramirati kroz dugo vremensko razdoblje i u konačnici otplatiti iz proračuna EU-a, sugeriraju u Parizu.

Francuska iznosi takav prijedlog u kontekstu nastavljenih pregovora unutar EU-a o opcijama za ponovno pokretanje rasta gospodarstva nakon naglog pada prouzročenog epidemijom koronavirusa.

Europska komisija trebala bi u tjednu koji počinje 18. svibnja iznijeti službeni prijedlog novog zajedničkog proračuna 27 zemalja članica za razdoblje od 2021. do 2027. i pratećeg fonda za oporavak, podsjeća Reuters.